segunda-feira, 31 de agosto de 2015

"Vicente Guterres inosente, akuzasaun MP vingansa hosi Ana Pessoa" - fonte judisial

.


Timor Hau Nian Doben - 31 de agosto de 2015 - Tradusaun hosi Oan Kiak

Timor Hau Nian Doben halo investigasaun kona ba alegasaun hasoru Prezidente Parlamento Nasionál (PN) besik fonte judisial balun, ke husu ami  atu labele fo'o sai sira nia naran, no ida ke hatene didiak kazu ida ne'e dehan katak Vicente Guterres ema "inosente" no akuzasaun ke Ministériu Públiku (MP)  halo - krimi partisipasaun ekonomika iha negosiu no korupsaun - ida ne'e "vingansa ida hosi Ana Pessoa", eis Prokuradora-Geral Repúblika nian.

"Iha investigasaun ida ne'e Komisaun Anti-Korupsaun (KAK) la hetan korupsaun, sira hetan mak prosedimentu balun ke la lo'os tuir lei aproviozionamentu nian, maibe tan de'it ida ne'e la bele dehan katak halo korupsaun. Iha tempu investigasaun laiha duvida nem ida katak laiha kualkuer korupsaun. Aliaz, Estadu hola diak liu tan kompara ho proposta uluk nian uainhira hola Pajeros no la hola Toyotas. Depois investigasaun hotu tiha ona, kazu ida ne'e ba Ministériu Públiku no prokurador Adérito Tilman arkiva (taka) prosesu ida ne'e", dehan.

Ha'u la konsegue persebe oinsá kazu hanesan ida ne'e to'o iha tribunal. Laiha buat ida kona ba korupsaun. Kazu ida ne'e kona ba hola kareta ba Parlamentu Nasionál, 65 Mitsubishi Pajero. Primeiru negosiu ida ne'e sira halo ho Toyota, no negosiu besik ramata ona uainhira sira desidi troka fornesedor, no sira hili fali Pajero. Tuir prosessu aprovisionamentu, ne'e viola duni, maibe la hetan buat nem ida koruptu. Tanba Estadu la hetan prejuizu (lakon) nomos laiha benefisiu illegal ba ema seluk. Diak liu tan, Estadu salva osan, hola kareta diak liu tan e hola kareta barak liu tan, tanba ho diferensa folin besik $20,000 USA,  Estadu bele hola kareta barak liu tan.

Tuir fonte ida ne'e, Ana Pessoa mak fo orden ba prokurador Cabo Verde nian, Felismino Cardoso, hodi avansa ho akuzasaun ida ne'e hasoru Prezidente PN.

"Kazu ida ne'e ba Ministériu Públiku, no prokurador Adérito Tilman arkiva kazu ida ne'e. Depois Ana Pessoa fo'o instrusaun ba prokurador hosi Cabo Verde, Felismino Cardoso, ba avansa ho akuzasau. No rezultadu mak ida ne'e. Ha'u hanoin katak Ana Pessoa iha kestaun ida pesoal ho Vicente, hanesan nia iha problema hasoru Adérito Soares, ema ida ke nia koalia aat tebes. Akuzasaun ida ne'e vingansa pesoal hosi Ana Pessoa. Nia halo hanesan nia halo  ho José Luis Guerres, eis ministru Negosiu Estranjeirus. Ho Aderito no ho José Luis Guterres, Ana Pessoa iha problema tanba sira nain rua ema Frenti Mudansa, hanesan ema oposisaun ba nia parpol, FRETILIN", esplika.

"Depois KAK halo ona investigasaun ba kazu ida ne'e no kazu ida ne'e la la'o iha tinan rua nia laran iha Ministériu Públiku, ami ke servisu iha kazu ida ne'e hetan surpreza bainhira akuzasaun mosu. Ha'u la fiar katak tribunal atu kondena Vicente tanba kazu ida ne'e. Laiha razaun, ida ne'e problema politiku ida no Ministeriu Publiku mos tama, ida ne'e kestaun pesoal Ana Pessoa nian, e depois problema ninia kolaborador Ximenes (atual Prokurador-Jeral Repúblika), nia hakarak tebes kondena Vicente. Karik nia (Vicente) ema korupto ida, ha'u nunka hare buat ida ke bele asosia nia ho koruksaun, ha'u hare beibeik nia ho diskurso  mos ida. Iha nia knaar nia la kaer osan, la jere projeitos. Tuir lolos nia laiha influensia ba buat nem ida", haktuir.

Tuir fonte refere, Prokurador-Jeral Repúblika, Jose Ximenes, nia mak hapara justisa no nia pau mandado Ana Pessoa nian, nia arkiva prosesu ida ho prova barak hasoru eis líder Funsaun Publika nian, Liborio Pereira, tanba "laiha intrese nasionál".

"Tanba kazu Vicente nian, Ana Pessoa duni Aderito Tilman ba Baucau, no nia halo promosaun ba José Ximenes hodi mai Dili, no hatun Vicente de Brito no tau Zélia hanesan ema numeru rua, nune'e nia prepara dalan hodi sai no husik ninia pau mandado (ema halo hotu tuir nia hakarak)  ida, hanesan ne'e nia sei kontinua manda iha Prokuradoria-Jeral Republika", dehan.

"Iha kazu ida, iha hotu atu kondena Liborio Pereira ke uluk lidera Komisaun Funsaun Publiku, maibe Ximenes halo despaixu ida no arkiva no nia dehan katak laiha intrese nasional. Uainhira Ximenes hahú kaer investigasaun korupsaun nian mak probema mosu kedas", deklara.

KAK IHA PODER POLITIKU NIA OKOS

Timor Hau Nian Doben koalia ho fonte judisial seluk no nia dehan katak "nia preokupa tebes" ho saida mak akontese iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK)  nia laran no nia esplika katan investigador sira triste tanba komissariu no ninia adjuntu sira, sira iha poder politiku nia okus,

"Ha'u preokupa tebes ho situasaun iha Komisaun Anti Korupsaun nia laran. Investigador sira triste ho situasaun ida ne'e, sira nia kareira nomos  tanba laiha asaun no Komisariu ho nia adjuntu sira iha poder politiku nia okos", lamenta.

"Primeiru, governu aprova illegalmente  no inkonstitusionalmente  iha Konsellu Minustru diploma ida ke halo alterasaun ba lei ke harí KAK, no hanesan ne'e governu destroi kapasidade investigasaun nomos kareira hosi investigador sira, governu destroi no hasai poder investigasaun hosi investigador, nomos destroi poder no kapasidade no kompetensia legal hanesan orgaun polisia kriminal ida. Ezemplu, sira hakotu ona kareira investigasaun no investigador sira hetan nomeasaun iha rejime komisaun ida. Segundu, aktividade investigasaun kikoan tebes, karik kanek mate ona. Komisariu no adjuntu sira tuir sira nia hakarak uainhira tempu ferias judisial, ema nem ida investiga. Investigasaun hotu no investigasaun kriminal  hotu-hotu kontroladu, sira investiga de'it se mak sira hakarak", dehan.

"Fonte refere dehan ba Timor Hau Nian Doben katak investigasaun ba membru governu balun, Xanana inkluidu sira subar hotu no Komisaun Anti Korupsaun nunka ba investiga.

"Investigasaun balun que halo ba membru governo nomos ba Xanana rasik, sira hotu monu. Dadaun sira investifa de'it kazu kikoan, kazu kikoan sira. Kazu sira ke bele kompromete Xanana, sekretariu Estadu Seguransa, Emilia Pires (iha tan laos deit uma ka kama hospital), hanesan konstrusaun edifisiu Finansas nian, viagens que nia kontrata ho nia belun nia empresa iha Austrália, kontratu ho Boye. Kontrato ba sistema informatiku finansas nian, projeto sentral eletrika nomos rede nasional distribuisaun eletrisidade nomos negosiu ho CNI22. Abilio Araujo nia negosiu hodi fornese kombustivel ba sentral sira. Hahalok koruptu secretariu Estadu Eletrisidade nian. Nilton Gusmao nia rikusoin, hotu-hotu sira subar no sira nunka ba investiga", salienta.

"Konsekuensias no foer iha poder politiku nomos judisial aat tebes no mafiozu", ramata.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.