terça-feira, 4 de agosto de 2015

“Keta Dún Matak, Keta Bosok”

.

Matadalan Online - 04 de agosto de 2015

Prezidente Partidu Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN), Francisco Guterres “Lu-Olo” hateten,  Dosente Filozofia Polítika, Pe. Martinho Gusmão kontra Maromak nia ukun fuan 10.

Lu-Olo dehan kestaun ne’e relasiona ho esteitmentu Amu Martinho Gusmão nian kona-ba problema Mauk Moruk nian ne’ebé hateten, nia konkorda ho dalan diálogu tanba ema balun ne’ebé uluk tuda manutolun ba amu Bispu Belo ikus mai sai membru partidu FRETILIN serbisu iha projetu Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) no sai membru partidu Congresso Nasionál Reconstrução de Timor (CNRT) no mós membru Governu, karik di’ak.

“Señor Padre Martinho ninia ko’alia ne’e foti hanesan guia bosok ida. Dún matak ema seluk ne’ebé kontra rasik na’i Maromak nia ukun fuan sanulu (10), ne’ebé hateten dehan, keta duun matak ema no keta bosok,” Lu-olo hateten kestaun ne’e iha sede Partidu FRETILIN Comoro, Díli, Segunda (03/08/2015).

Nia dehan, padre Martinho ninia esteitmentu ne’e la realístiku liu tanba padre Martinho la hatete sé maka tuda manutolun ba Amu Bispu nia oin no Padre Martinho emite katak nia (Amu Martinho) subar ou lakohi hateten sai ema sira ne’e.

Tuir mai lé akompaña entrevista eskluzivu ne’ebé Jornalista Jornál Matadalan (MTD), João dos Santos, halo ho Prezidenti Partidu FRETILIN, Francisco Guterres “Lu-Olo”.

MTD: Tuir esteitmentu hosi Amu Martinho nian katak deskonfia iha ema balun ne’ebé iha tempu passadu tuda manutolun ba Amu Bispu Belo iha Jakarta oras ne’e daudaun inklui iha partidu FRETILIN no agora serbisu iha projetu ZEESM Oe-Cusse. Prezidente nia hanoin kona-ba akuzasaun ne’e oinsá?

Lu-Olo: Ha’u hanoin señor padre Martinho ninia esteitmentu ida ne’e la realístiku liu. Tanba, primeiru, señor Padre Martinho la hateten sé maka tuda manutolun ba amu Bispu nia oin. Ne’e señor Padre Martinho emite katak, nia subar ou lakohi hatete sai ema sira ne’e. Maibé ami hatene katak iha FRETILIN nia laran laiha ema ida ne’ebé maka uluk atu tuda manutolun ba amu Bispu.

Laiha ema ida iha FRETILIN nia laran hanesan ne’e. Ha’u hanoin señor Padre Martinho deskarrega ninia sentimentu hirus hasoru FRETILIN karik bainhira membrus sira FRETILIN nian iha Parlamentu Nasionál ko’alia krítika nia. Maibé, tuir ha’u, sé Padre Martinho hanoin hanesan ne’e, antaun nia hanoin sala, tanba simplesmente nia foti akuzasaun falsu ida hasoru FRETILIN ne’ebé hanesan organizasaun polítika partidáriu ida ne’ebé boot teb-tebes iha Timor-Leste.

FRETILIN nunka halo dala ida ba Amu Bispu. Antes pelu kontráriu FRETILIN maka sempre fó apoiu nafatin ba Igreja Katólika ninian. No, nia (FRETILIN) luta to’o agora daudaun tempu ukun rasik án ninian mós ema barak iha FRETILIN kuaze 100% katóliku hotu.

Señor Padre Martinho ninia ko’alia ne’e foti hanesan guia bosok ida. Dún matak ema seluk ne’ebé kontra rasik Nai Maromak nia ukun fuan sanulu (10) ne’ebé hateten dehan, keta dún matak ema no keta bosok. Señor Padre Martinho hamri’ik iha Igreja nia oin tuir loloos nia maka haklaken evanjellu sira ne’e hotu. Doutrina Kristu nian ne’e ba ema hotu atu labele dún matak ema. Señor Padre Martinho la sai referénsia ida di’ak ba ita nia povu no sarani sira hotu.

MTD: Akuzasaun sira hanesan ne’e ba FRETILIN ne’ebé nu’udar partidu boot ida, maizumenus medidas saida maka ita boot sira sei foti?

Lu-Olo: Kona-ba ida ne’e, ami sei hanoin hela sá medidas maka ami bele foti. Hori kalan ha’u foin aborda kestaun ida ne’e ho dirijentes partidu ninian. Ne’eduni, iha tempu oin mai ami sei foti medidas ruma.

MTD: Iha fulan hirak liu-ba, Pároku Parókia Manatuto, Pe. Martinho rasik maka promove diálogu no rekonsiliasaun entre timoroan iha Manatuto no sira ne’ebé uluk halai ba Indonézia (Atambua). Tanba ne’e, ho esteiteitmentu atuál ne’e karik kontradis ho polítika rekonsiliasaun iha Manatuto foin lalais ne’e?

Lu-Olo: Ha’u hanoin Igreja Katólika liu-hosi ninia reprezentante ida hanesan Padre Martinho ne’e labele moris ho kontradisaun iha ninia hanoin. Labele moris kontradisaun ho prinsiípiu ne’ebé orienta nia hanesan Amu para atu hamri’ik iha sarani sira hotu-hotu nia oin.

Kuandu iha Manatuto nia (Amu Martinho) ko’alia kona-ba rekonsiliasaun entre timoroan sira ne’e opiniaun ida ne’ebé di’ak tebes. Ema hotu simu no basa liman ba nia bainhira nia ko’alia ida ne’e. Maibé, agora nia ko’alia fali buat ida ne’ebé passadu liu tiha ona no nia nein hateten sai ema ida ne’ebé tuda manutolun ba Amu Bispu nia oin ne’e. Nia dún matak de’it. Ha’u hanoin señor padre Martinho iha aspeitu ida nia moris iha kontradisaun ida. Kontradisaun haneasn ema ninian ou haneasn fiar na’in ninian. Ida ne’e maka iha ninia kakutak no hanoin.

MTD: Dala barak mós Amu Martinho kontra ZEEMS. Ita boot nia hanoin oinsá?

Lu-Olo: Ha’u hanoin prosesu ZEESM nian iha Oe-Cusse la’o. No kada loro-loron dezenvolvimentu iha ne’ebá muda no avansa nafatin ba oin atu ba to’o ninia objetivu ida. Buat sira ne’e hotu kuandu ema ne’ebé hanesan matan át ou matan di’ak maibé hanoin ladún loos bele halo no forma ninia juiju ne’e oi-oin no kontráriu fali kona-ba buat ne’ebé la’o hela iha Oe-Cusse.

Ha’u la hatene filojofia. Maibé ema filójofu sira hanesan Padre Martinho ne’e devia hatene realidade para hodi forma juiju ida para atu bele fó sai liafuan. Sé ita la koñese realidade maka ita ko’alia filojofu ne’e iha aeru (anin) hanesan namlele hela iha abu-abu leten.

Buat hirak ne’e hotu ha’u bele hateten katak iha Timor ne’e hanesan ne’e duni. Dalaruma ema halo mós krítika, la halo mós ba krítika. Maibé ema be krítika ne’e laiha jeitu para atu halo. Nein foti fatuk musan ida mós la konsege. Problema maka ida ne’e.

Ha’u hanoin Timor tenke hamate buat hirak ne’e. Ema ida-idak tenke halo esforsu, liu-liu hanesan señor Padre Martinho tenke halo esforsu oituan para hodi hatun ninia hirus hasoru ema seluk. Ema seluk mós iha opiniaun atu ko’alia no krítika mós nia hanesan nia krítika ema seluk.

MTD: Hateten mós katak projetu ZEEMS ne’e deskrimina distritu 12. Ita  boot nia komentáriu?

Lu-Olo: Ha’u dezde prinsípiu sempre defende nafatin ideia ida ne’ebé dehan katak projetu ida Oe-Cusse ne’e projetu pilotu. Projetu ida ne’ebé estadu ninian. Investimentu boot teb-tebes. Ida ne’e ba futuru Timor-Leste ninian hotu, la’os partikularmente ba Oe-Cusse de’it.

Projetu ne’e hanesan, primeiru esperiénsia Timor-Leste ninian. Agora la hanesan fali ho munisípiu sira seluk tanba sé lae orsamentu ne’e ba kada munisípiu de’it, la’os ba Timor tomak. No orsamentu ne’e nunka hanesan ne’e ida. Tanba ba iha ne’ebá ko’alia kona-ba Zona Espesiál Ekonómia Rejiaun Ekonomia ida. (*)
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.