segunda-feira, 10 de agosto de 2015

L-7 duun Estadu viola lei

.


SAPO TL ho Lusa - 10 de agosto de 2015

Cornélio Gama, koñesidu hanesan L-7, irmaun hosi eis-komandante rezisténsia Mauk Moruk ne’ebé mate durante konfrontu entre forsa seguransa iha sábadu foin daudaun, ohin akuza autoridade timor-oan viola ona lei no maka oho ninia irmaun.

Iha deklarasaun maka Lusa, L-7 ne’ebé ezizi mós mate-isin hosi Mauk Moruk, ne’ebé desde sábadu kalan tau iha mortuáriu Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), dehan katak ninia irmaun ninia mate hanesan “ajuste konta” antigu ida.

"Ami hakarak atu sira entrega Mauk Moruk ninia mate-isin. Ami sei lahalo asaun ruam, maibé ami hakarak lori ninia mate-isin ba Laga (sul Baucau)”, dehan iha Dili.

"Estadu larespeita povu. Oho Mauk Moruk ne’ebé dezarma ona. Lakohi halo diálogu no agora tenke asumi responsabilidade ba ida ne’e. Ami sempre defende no buka atu halo diálogu", dehan.

Líder hosi movimentu Sagrada Família, L-7 duun Estadu “larespeita povu” no maka oho Mauk Moruk ne’ebé dezarmadu – informasaun ne’ebé lahanesan ho versaun hosi forsa seguransa ne’ebé dehan katak hanesan alvu hosi tiru malu ne’e.

“Estadu halo buat ne’ebé konta lei, kontra konstituisaun. Komete krimi violénsia hasoru povu. Forsa konjunta ataka, tiru no baku povu. Tuir demokrasia tenke respeita povu”, dehan.

L-7 hato’o lia hirak ne’e diretamente ba eis-komandante rezisténsia timor-oan nian hanesan, Xanana Gusmão (atuál ministru Planeamentu), Lere Anan Timur (komandante hosi forsa armada) ho Taur Matan Ruak (Prezidente Repúblika).

"Xanana, Taur, Lere, maka oho ha’u-nia irmaun. Sira mai hosi ailaran, maib’e sira maka oho duni ha’u-nia irmaun. Uluk han aifarina hamutuk, maibé agora sira maka oho fali nia", dehan. 

L-7 haktuir hikas katak Mauk Moruk ninia mate ne’e tanba “ódio malu entre Xanana Gusmão no ninia irmaun desde 1985” -

"Hanesan vingansa ne’ebé kleur, desde 1985 to’o agora, konflitu entre Mauk Moruk ho Xanana. Ódio ne’ebé sei lakonsege rezolve to’o agora. Ho ódio ne’e maka Xanana oho ha’u-nia irmaun ", dehan.

Mauk Moruk hanesan líder importante timor-oan nian ne’ebé ikus mai sai nu’udar traidór, tanba hamutuk ho forsa indonézia hodi kontra rezisténsia.

Iha okupasaun Indon’ezia, Mauk Moruk hela iha Olanda no fila hikas mai Timor-Leste iha tinan hirak liu ba no lidera Konsellu Revolusaun Maubere (KRM), hodi halo kritika maka’as kontra Governu.

Tribunál Dili maka fó sai karta kapturasaun ba Mauk Moruk, tanba tuir Governu nia maka responsável baa take kontra forsa seguransa, inklui halo atake ba iha postu polísia Baguia no ba ekipa seguransa prezidente Parlamentu Nasionál.

Ângela Freitas, líder hosi Partidu Traballista Timor-Leste no ne’ebé iha semana ikus ne’e sai nu’udar portavos Mauk Moruk, ohin fó kulpa maka’as ba Governu tanba lakohi halo diálogu.

"Família nomós reprezentante Mauk Moruk nian, koko atu halo diálogu dala barak ona. Maibé Governu lafoti inisiativa atu rezolve problema ne’e liu hosi diálogu. Ami hasoru malu ho PR ho vontade di’ak hodi buka solusaun pasífika, maibé Governu lakonkorda ho ida ne’e", dehan.

"Ami sente triste tebes ho komandante ninia mate. Mate ne’ebé tenke hetan rekoñesimentu iha mundu tomak. Sira maka oho komandante, ne’ebé tuir lolos ka’er de’it. Sira tiru rajada hasoru Mauk Moruk no sira maka oho duni nian”, haktuir. 

Bainhira Lusa husu kona-ba akuzasaun kontra Mauk Moruk, Ângela Freitas dehan katak ida ne’e hanesan “istória naruk ida” no to’o ona tempu atu lideransa timor-oan sira tuur hodi konta kona-ba istória Timor-Leste nian ne’ebé lolos.

“Hanesan tempu atu hetan meiu, pasifikamente, liu hosi meza redonda no ko’alia totalmente kona-na istória Timor-Leste nian. Ami la’os iha de’it erói Timor-Leste ema ida ka rua”, haktuir.

"Komandante Xanana Gusmão mak muda istória sira ne’e hotu. Iha tempu lideransa sei tur ho ulun malirin no informa didi’ak ba povu sese mak ne’e. La’os de’it  Xanana, la’os de’it Lere no la’os de’it Taur", tenik.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.