quinta-feira, 26 de novembro de 2015

Hamlaha no desnutrisaun endémika kontinua eziste iha Timor-Leste no tenke kombate - PR

.

Sapo.tl ho Lusa

Prezidente Repúblika afirma horisehik katak hamlaha no desnutrisaun persiste iha Timor-Leste no atu kombate ida ne’e hanesan "dezafiu istóriku" ne’ebé konstitui pasu esensiál hodi alkansa meta dezenvolvimentu sira seluk.

"Kombate hamlaha, inseguransa alimentár no desnutrisaun hanesan ambisaun antiga. Atu hala’o, ida ne’e ohin loron iha ita-nia objetivu", tenik Taur Matan Ruak no konsidera pás no estabilidade hanesan "fatór esensiál ba kombate ativu ne’e".

Taur Matan Ruak bainhira hahú 1 reuniaun estraordinária hosi Konsellu Seguransa Alimentár no Nutrisionál iha espasu luzófonu (CONSAN-CPLP), ne’ebé hala’o iha Dili no hein hela atu aprova planu servisu hamutuk ida hodi halakon hamlaha no desnutrisaun iha CPLP.

Maski Timor-Leste iha objetivu hodi hasa’e nasaun iha grupu Estadu sira ho rendimentu médiu to’o tinan 2030, nasaun ne’e kontinua hasoru hamlaha no desnutrisaun, no atu"kombate ida ne’e hanesan pasu ne’ebé presiza tebes hodi alkansa meta dezenvolvimentu" tuir mai.

"Ne’e hanesan tarefa ho dimensaun istórika. Dezafiu boot tebes. Maibé ba dala uluk iha istória ita iha kondisaun atu hasoru dezafiu ne’e no manán", nia afirma no subliña ba Estadu barak ne’e katak ne’e hanesan asuntu "prioritáriu".

"Dezafiu boot sira seluk mak dezafiu iha informasaun, esklaresimentu hosi família sira",nia hatete no refere ba tema iha dada-lia ho populasaun sira hosi suku 360 (fregezia) iha Timor-Leste ne’ebé nia vizita ona, besik 80%.

Xefe Estadu rekorda katak iha Timor-Leste 70% hosi populasaun ativa servisu iha setór agríkola, ho produtividade kontinua kiik no taxa iliterasia kontinua aas.

Hatán ba senáriu boot ne’e, ha’u subliña katak ne’e depende ba meta dezenvolvimentu sira seluk, kondisaun téknika ne’ebé adekua ho nível nasionál maibé mós iha kooperasaun multilaterál iha termu CPLP, komunidade internasionál no ho apoiu hosi parseiru dezenvolvimentu sira no ajénsia espesializada ONU nian.

Murade Murargy, sekretáriu ezekutivu CPLP nian, retoma krítika ba Estadu membru sira CPLP nian no insiste katak importante tebes "materializa kompromisu polítiku ho termu efetivu" haree ba enkontru anteriór sira, no ba dala uluk haree liu ba sira ne’ebé desfavoresidu liu.

"Persisténsia hosi fenómenu hamlaha no inseguransa alimentár ohin loron inkompreensível. Iha ita-nia espasu jeográfiku CPLP nian ita iha rekursu, teknolojia no koñesimentu hodi bele elimina moras ne’e ne’ebé sai kankru iha ita-nia nasaun", nia hatete.

"Ativu hirak ne’e identifika kleur ona. Ita presiza apoiu hosi ita-nia Governu sira no laho ida ne’e sei la la’o. Kompromisu ne’’e tenke akompaña ho alokasaun rekursu finanseiru ne’ebé adekua", nia hatete.

Nia fó ezemplu hanesan Governu luzófonu sira konsagra 1% hosi nia PIB hodi kombate inseguransa alimentár, ne’ebé "persiste iha dimensaun hirak ne’e no halo diagnostíka" sei bele kumpre objetivu erradikasaun nian to’o tinan 2025.

Hosi ne’e mak halo apelu atu akordu sira ne’ebé halo iha reuniaun iha Dili, delegasaun sira mak mak marka prezensa bele hato’o ba sira-nia Governu no buka atu halo implementasaun ba estratéjia hirak ne’e.

Foto de Presidência da República de Timor-Leste, Facebook.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.