terça-feira, 10 de novembro de 2015

ONG timoroan kritika "fantazia" hosi orsamentu Estadu nian ba 2016

.

Sapo TL ho Lusa

Iha loron-segunda ne'e organizasaun timoroan La'o Hamutuk kritika ona Orsamentu hosi Estadu Timor-Leste nian ba 2016, nebe debate daudaun iha Parlamentu Nasionál, hodi konsidera katak hamosu "fantazia", ho despeza sira iha projetu nebe ho benefísiu ekonómiku no sosiál sira "duvidozu".

Iha análize dahuluk ba testu orsamentál organizasaun kritika katak iha diminuisaun ba programa sira nebe benefisia ema sira, inklui saúde, edukasaun, agrikultura no bee, no aumenta osan ba projetu sira "nebe fó benefísiu ba ema sira nebe riku no poderozu".

Iha tempu hanesan sira kontesta katak despeza sei aas nafatin, hodi implika hasai liu hosi fundu sira duke halo ekonomia sustentável ba Fundu Petrolíferu, tanba reseita la'ós petrolíferu sira sei para nafatin.

"Ita iha kbiit no responsabilidade hodi kaer hodi matenek ita nia rekursu limitadu sira, no la'ós gasta iha buat nebe la presiza ka so'e ba projetu sira nebe iha benefísiu ekonómiku no sosiál nebe ho dúvida barak.

"Rikusoin petrolíferu nebe bele hotu hosi Timor-Leste hanesan direitu naturál hosi sidadaun tomak, la'ós de'it ba líder balun, konsultór sira no empreiteiru sira. Ami hein katak sei fahe ho justu no hanesan, tuir Konstituisaun, hodi respeita direitu sira hosi jerasaun ohin loron nian no jerasaun futuru", hatete hosi organizasaun.

Governu aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál orsamentu ida ba 2016 ho folin dolár millaun rihun 1,56, hanesan loloos ho tinan 2015 nian, ho totalidade balun finansiadu hosi Fundu Petróleu nian.

La'o Hamutuk destaka katak OE kuaze duplika dotasaun sira ba estrada sira, portu sira, aeroportu sira no infraestrutura sira hosi projetu Tasi Mane, iha súl Timor-Leste nian, ho kresimentu ida 63% iha finansiamentu ba rejiaun Oecusse nian.

Organizasaun hatete katak aumentu ida hosi 27% ba gastu iha infraestrutura fízika, finansiadu hosi diminuisaun sira iha serbisu públiku tomak, inklui iha saúde (14%), eduaksaun (7%, hanesan laiha tan labarik sira hodi tama eskola), sistema judisiál (36%), benefísiu ba veteranu sira (22%) no ba forsa sira seguransa nian (19%) no área sira seluk tan.

"Agrikultura, nebe simu tuun liu 2% hosi gastu sira Estadu nian, hanesan dalan moris ba maioria família timoroan sira, sei hetan diminuisaun ba 20%", haktuir hosi organizasaun.

Organizasaun refere katak infraestrutura sira kontinua hanesan prioridade, liuliu agora ba Oecusse no Tasi Mane nebe to'o 2015 sei simu, besik dolár millaun 1,1 no 1,4.

La'o Hamutuk refere ba senáriu preokupante ida katak Fundu Petrolíferu iha nia "pontu nebe ki'ik liu iha fulan 16 nia laran", afetadu hosi diminuisaun iha produsaun no iha presu hosi petróleu brutu no reseita sira la'ós petrolíferu "kontinua ki'ik no la aumenta lalais".

Nune'e, OE tinan 2016 nian sei ba foti iha Fundu Petrolíferu osan dolár millaun 739 resin hosi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) hosi fundu ka "7% resin hosi rikusoin petrolíferu nasaun nian, persentajen nebe aas liu".
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.