quinta-feira, 12 de novembro de 2015

Tanba sá bolu masakre Santa Krús? Tanba sá la’ós de’it trajédia?

.

Celestino Gusmão - Ativista ba Direitus Umanus 

Reflesaun badak

Ohin dia 12 Novembru, Povu Timor-Leste markadu iha istória boot ho naran Masakre santa krús. Ema balun bolu trajédia Santa Krús, ha’u seidauk rona ofisialmente husi estadu Indonézia ba loron ida ne’e naran saida, maibé autoridade estadu Timor-Leste bolu dala barak loron ne’e nudár masakre Santa Krús. 

Tanba sá bolu masakre? Tanba sá la’ós de’it trajédia maibé tenke masakre mós? Loron ne’e popularmente Timor-Leste hatene hanesan masakre boot ida entre masakre seluk iha Timor-Leste, durante okupasaun ilegál militár Indonézia. 

Aktu masakre nudár parte husi komponente sira ne’ebé kontra lei humanitarian International. Masakre santa krús hatudu momoos katak militár indonézia nia brutalmente tiru ba manifestante Pasífiku sira iha semitériu santa krús tinan 1991. La’ós de’it tiru iha semitériu maibé hafoin husi masakre ne’e mós kaer ema arbitraria, hodi halo tratamentu desumanu, kruél no degradante. 

Momentu ne’ebá Indonézia mós nudár membru ona ba nasoins unidas. Masakre ida ne’e konsege bolu hikas atensaun komunidade internasionál ne’ebé antes ne’e fiar liu propaganda Indonézia kona-ba funu sivíl, integrasaun no pas iha Timor-Leste. Liu tia masakre ne’e nasaun barak afirma fali nia pozisaun hodi hamriik hamutuk husi povu Timor-Leste nia sorin, luta ba direitu fundamental tuir lei internasionál. Finalmente Timor-Leste hetan nia ukun rasik ho dala konsulta Popular. 

Liu tiha ukun rasik an, prosesu lubuk halo husi entidade oin-oin inklui nasoins unidas, ativista sira husi Timor-Leste no solidariedade internasionál hodi buka justisa. Nasoins unidas hamutuk lider rezisténsia sira harii instituisaun CAVR, Relatóriu Chega rekomenda asuntu barak inklui rekomenda justisa no responsabilizasaun ba krime kontra umanidade durante okupasaun ilegál. 

Relatóriu Chega kompleta tinan 10 ona hela iha gaveta Nasoins Unidas nian, Parlamentu Nasionál nia gaveta, no komunidade internasionál mos ignora sira nia responsabilidade. Parlamentu Nasionál mós seidauk lori relatóriu ne’e ba diskute hodi hahú implementa rekomendasaun sira. 

Unidade ba krime sériu hetan kazu krime barak no espesiál panel nasoins unidas nia akuza kriminozu lubuk inklui Wiranto no Probowo husi Indonézia no Eurico Guteres no Abilio Jose Osorio husi Timor-Leste. Maske nune’e unidade ba krime sériu prosesa de’it kazu husi 1999 la’ós okupasaun tomak. Prosesu justisa balun la’o ona maibé hala’o la ho espíritu tomak orientasaun lei no krime nia natureza maibé hala’o de’it ho vontade polítika no interese lider sira husi nasaun rua nia.

Indonézia nia ukun na’in sira sempre buka dala hodi fase liman husi hahalok sira krime nia durante okupasaun ilegál. Lider sira husi Timor mós halo tuir de’it saida mak ukun na’in Indonézia hakarak tanba ne’e seidauk prioritiza justisa kompara halo de’it mak rekonsiliasaun. Komunidade Internasionál sempre ko’alia maka’as hasoru impunidade maibé ate agora seidauk foti asaun konkretu hodi lori justisa ba povu Timor-Leste no julga kriminozu sira. 

Governu Indonézia tenke loke vontade di’ak hodi prosesa kriminozu sira ne’ebé daudaun ne’e la’o livre iha Indonézia no rai seluk. Nasaun boot sira ne’ebé hetan benefísiu husi okupasaun ne’e mós tenke hamriik metin iha Povu Timor-Leste nia sorin hodi kontinua buka justisa no responsabilizasaun ba krime sériu sira. Estadu boot hanesan Estadus unidus Amérika, Inglaterra, Australia, Franca no sira seluk ne’ebé hetan benefísiu Polítika no ekonómiku husi okupasaun ne’e tenke mós foti medida efetivu reparasaun nia ba estragu tomak ne’ebé Indonézia nia militár komete durante periodu okupasaun ilegál. Luta ne’ebé sei manán mak luta ne’ebé nunka abandona katak A Luta Kontinua!

Justisa no responsabilizasaun ba krime kontra umanidade sei hetan fatin duni tuir regra sira Internasionál sira. 
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.