quinta-feira, 26 de novembro de 2015

Sei sedu liu atu hakerek Istória – Eskritór Luís Cardoso

.

Sapo.tl ho Lusa

Timor-Leste harii no konsolida daudaun Estadu, no ida ne’e reflete mos ba iha área Kultura ho Istória nian ne’ebé fó pasu dahuluk, tuir saida maka eskritór Luís Cradoso defende horisehik.

Iha entrevista ida ba Lusa, iha Lisboa, Luís Cardoso haktuir hikas katak independénsia Timor-Leste, 28-novembru-1975, “para tiha” – ho okupasaun indonézia – ne’ebé "estraga naturalmente" espasu kulturál, ne’ebé ho ninia vertente oioin, inklui Istória nasaun nian rasik.

"Bele ko’alia ona kona-ba kultura timor-oan nian, maibé barak liu maka kona-ba identidade no diversidade kulturál, ne’ebé iha hela dezenvolvimentu nia laran. Ami fó uluk pasu dahuluk ba konsolidasaun hosi identidade kulturál ne’e”", dehan autór, hosi Kailako, distritu Bobobnaro, ne’ebé moris iha 8-dezembru-1958.

"Ami hahú daudaun. Tinan 40 liu ba, sira balun moris durante tempu rezisténsia, tanba ne’e laiha oportunidade ba ema hothotu ne’ebé iha arte no enjeñu atu hakerek, tanba sira barak maka diziminada", nia hatutan, no haktuir hikas katak buat hirak ne’e sei akontese duni.

Hatutan tan katak esperiénsia hosi nasaun luzófona seluk atu ajuda Timor-Leste iha tarefa ne’e, Luís Cardoso, ne’ebé laiha hanoin atu fila hikas mai Timor-Leste tanba razaun familiár no saúde, insisti ba iha hanoin ida katak nasaun ne’e sei hanesan “labarik ida” ne’ebé presija tempu atu bot.

"Ami hakerek. Ema idaidak halo nota, bazeia ba memória ne’ebé ezisti. Ha’u fi’ar katak, sei bele iha publikasaun hosi livru, istória, memória timor-oan kona-ba tempu luta nian", nia dehan, hodi hanoin hikas katak Xanana Gusmão ka Taur Matan Ruak, maka sai nu’udar depoimentu ne’ebé “importante tebes”.

Ba autór hosi "O Ano em que Pigafetta Completou a Circum-Navegação" (2013), elite timor-oan nian "sei okupa tempu" ba iha polítika, edukasaun, universidade ka empreza, tanba ne’e maka presija hein uitoan atu reflete kona-ba tempu uluk, maski iha ona jerasaun foun ne’ebé hakarak atu hakerek kona-ba nasaun ne’e.

Tuir Luís Cardoso, ne’ebé rekuza títulu hosi "referénsia" literatura" timor-oan nian, joven barak maka hahú hakerek, ho lian portugés nomós tétum, maibé ladun fó sai hosi parte komunikasaun soiál lokál, luzófona nomós internasionál.

Nia hatutan tan katak, lian portugés ema ladun ko’alia barak, liu-liu entre joven sira, iha Timor-Leste - "ema barak maka ko’alia portugés di’ak ona no sente orgullu ho ida ne’e" -, rezultadu hosi koperasaun entre Lisboa no Dili, maibé sei presija tempu naruk.

"Provavelmente, ami sei lako’alia portugés hosi Portugal, maibé portugés Timor-Leste, ho nuanse hosi imajináriu timor-oan nian. Purezemplu, «boca do mar», iha tetun, no «praia» iha lian portugés. Tanbasá maka latransmiti metáfora sira ne’e ba Lian Portugés? Enves de dehan «vou à praia» nusa maka ladehan «vou à boca do mar». Furak liu", nia fó ezemplu.

"Sei hanesan lian franka ida. Portugés ne’ebé uza hodi ko’alia, la’os atu hakerek, sei sai hanesan lian franka ida iha Timor-Leste. Ami iha orientasaun ida, respirasaun ida, iha maneira diferente atu hateten no uza liafuan hosi portugés ida", nia hatutan.

Luís Cardoso konsidera sei “sempre sai hanesan ministru ida ne’ebé ladi’ak iha mundu ne’e” no lakohi atu asumi kargu governamentál saida de’it ba iha área kultura nian, nia dehan, “tanba kestaun ida maka identidade pesoál”, ho ne’e maka nia hakarak kontinua sai nu’udar eskritór, tanba tuir nia krítika literária di’ak liu.

Autór ne’e hahú ninia estudu iha Timor-Leste no kompleta estudu refere iha Portugal, hafoin 25-abril-1974, nia lamarka prezensa durante funu sivil no invazaun indonézia no nia forma iha Silvicultura hosi Instituto Superior de Agronomia de Lisboa.

Alénde "O Ano em que Pigafetta Completou a Circum-Navegação", Luís Cardoso maka hanesan autór hosi "Crónica de uma Travessia" (1997), "Olhos de Coruja, Olhos de Gato Bravo" (2001), "A Última Morte do Coronel Santiago" (2003) no "Requiem para o Navegador Solitário" (2007).
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.