quinta-feira, 26 de novembro de 2015

Paradoxo hosi fundu petrolífera bot tebes iha liur no pobreza maka domina iha rai-laran

.


Sapo.tl ho Lusa

Timor-Leste moris iha paradoxo katak nasaun ne’e iha Fundu Petrolífera liu dolár rihun milloens 16,6 iha liur no pobreza interna maka halo nasaun ne’e sai hanesan mos Estadu ida ne’ebé ki’ak liu iha mundu. 

Krítika ne’e hato’o hosi eskritór Luís Cardoso bainhira hala’o entrevista ba Lusa, iha Lisboa, relasiona ho tinan independénsia Timor-Leste ba dala haat nulu (40.º) – 28-agora-, maka hateten katak situasaun sei bele kria “estabilidade” ba iha edifísiu no konsolidasaun Estadu nian. 

"Ida ne’e hanesan kestaun polítika ida no perkursu ba ne’e la’os fasil. Perkursu ne’e buka atu iha estabilidade, dala barak ho faze rua: estabilidade tuir pontudevista governativa, hosi ema ne’ebé ukun no estabilidade governadu nian", dehan Luís Cardoso. 

Hakerek na’in timor-oan ho livru lima ne’ebé publika ona, iha tinan 2013 liu ba, haktuir hikas katak, haree ba prátika, independénsia iha tinan 1975 “lalais de’it”, tanba invazaun nomós okupasaun indonézia, iha 1975 no termina iha 1999, hafoin referendu ba autodeterminasaun, hodi fó fali kategoria foun ba Estadu Timór iha 2002. 

"Ema hirak ne’ebé ukun, maka sira ne’ebé uluk iha ai-laran, hanesan Xanana Gusmão ka Taur Matan Ruak. Ema sira ne’e maka iha prinsípiu, atu forma no konsolida Estadu. Sira maka ema Estadu nian. Maibé ema ne’ebé jere osan maka tékniku sira. 

Xanana ho Matan Ruak la’os tékniku, no jestór", tuir Cardoso hateten. 

"Iha paradoxu ida ne’e. Osan ne’e iha, ho valór bot, maibé ladauk konsege jere osan ne’e iha Timor-Leste. Tanba ne’e maka problema kia’k no mukit ezisti iha Timor-Leste", nia hatutan no garante katak nasaun ne’e tama ona ba faze “susesu bot ida’. 

Tuir Luís Cardoso, líder karimátiku sira, neineik-neineik, sei fó oportunidade ba joven sira, tanba jerasaun foun maka sei fó solusaun ka rezolve problema kona-ba ki’ak no mukit, inklui dezenvolvimentu iha rai-laran. 

“Oras ne’e daudaun poder iha jerasaun antigu sira maka ordena, bele no fó sai. Masibé sai hosi ida ne’e, ha’u fi’ar katak, jerasaun foun sei bele la’o tuir dalan seluk hodi reolve problema ne’ebé konkretu liu hosi timor-oan sira”, nia dehan. 

Tuir hakerek na’in ho tinan 56, hosi Cailaco, distritu Bobonaro, tempu “la’o di’ak” ba jerasaun foun sira ne’ebé hala’o hela estudu iha nasaun seluk, ne’ebé sei ho “vizaun seluk” kona-ba oinsá atu uza euros milloens 15 hosi fundu, hodi rezolve problema hirak ne’ebé konkreta hanesan pobreza. 

Bainhira husu hosi parte seluk ne’ebé “tauk” no “hakarak” atu Dili sai hanesan “Singapura”, Luís Cardoso defende katak ida ne’e “mitu” ne’ebé kria hosi “sidade Estadu” no laiha ligasaun ho Timor-Leste, tanba de’it razaun simples ida: kolonializada hosi inglés no la’os portugés-oan sira. 

“Mitu hosi Singapura tenke rezolve ho lolos. Singapura hanesan sidade Estadu ida ne’ebé ho domíniu inglés no la’os portugés. Kolonializasaun hothotu lahanesan – portugés, inglés. Kolonializasaun ingleza buka atu forma ajente lokál ne’ebé dinámika, hanesan Índia, Hong Kong, Singapura. Portugeza nian maka forma administradór ne’ebé dalabarak jere no laprodus”, hakotu Cardoso. 
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.