quarta-feira, 20 de novembro de 2013

“Destinu CMATS Sei Tesi Iha Olanda”

.

Jornal Independente - Tersa-feira, 19 Novembru 2013

Governu Timor-Leste no Governu Australia iha ona konkordansia atu rezolve kazu Certain Maritime Agreement Of Timor Sea (CMATS) iha arbitrasaun internaional iha Olanda. 

Ministru Petroleu no Rekursu Minerais (MPRM), Alfredo Pires hateten, Timor Leste ninia tratadu sira ne’e iha ona konkordansia kona-ba panel ne’ebe kompletu tiha ona.

 “Agora TL tenki konkorda kona ba prosesu sira ne’e, atu Timor-Leste halo ronda ida seit ka ou tonda rua, mais iha ona konkordansia em prinsipiu katak ita halo iha Olanda, ne’e mak Tribunal internasional nia fatin,” hateten Ministru Alfredo iha Timor Plaza (18/11).

Tuir Pires katak, TL iha ona konkordansia katak, TL ho Australia tenki hasoru mau iha fulan dezembru. Ministru dehan, iha mos konkordansia se em prinsipiu, mais depois de enkontru iha fulan fevereiru mak TL no Australia bele dehan ona atu ita konkorda malu ho prosesu ne’e halo nusa.

 “Ita haree katak, tuir tratadu tasi Timor ne’ebe fo dalan ba arbitrasaun ne’ebe dehan iha fulan nen tenke rezolve kedas ona, Juiz sira hare ona dehan, ida ne’e la realistiku, entaun iha ona konkordansia em principius katak, ita presiza liu do que fulan nen,” nia afirma. “Fulan Dezembru ita atu tur deit atu deside deit prosesu ne’e atu halo nusa, ita koalia ba malu ona, ita intende no dia 5 prisipius de fevereiru, ita tenki tur, TL no Australia liliu ita nia ajente sira para deside konkretamente prosesu sira ne’e halo nusa los, tanba kuandu ita halo arbitrazen ne’e hanesan ita mak harii Tribunal, i depois ita tenki konkorda para ita hala’o ne’e ho diak,” dehan nia.

 Depois de konkorda ona, Pires dehan tan, ida ne’e TL mak tenke hatama nia memora (keixa) ofisialmente, tuir data ne’ebe TL sei hetan konkordansia. Ba ekipa advogadu TL, nia dehan, sira hein deit no tenki fo maximu para TL defende nia kazu. Nia dehan, embaixador TL ba Inglatera Joaquim Fonseca mak sei sai ajente nasaun nian iha prosesu ida ne’e.

“Ami sira ne’ebe envolve iha prosesu, ami deskute, ami rona ita nia advogadu internasional sira, koalia ho Primeiru Ministru, governu mos no konsulta ne’ebe ita presiza halo, ita nia ideas mais to’o ikus ita nia ejente mos iha ninia fatin, Australia mos ninia ajente tau iha fatin entaun sira koalia, entaun sasan sira ne’e hotu iha sira nia fatin i agora ita tenke lao tuir prosesu arbitrazen ne’ebe ita iha,” dehan nia.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.