quinta-feira, 14 de novembro de 2013

MAUK MORUK : " HAU NIA DEPOIMENTO KONA BA EVENTU 11 NOVEMBRO 2013 IHA TIMOR LOROSAE NIA LARAN"

.
Mauk Moruk
“CONCELHO DA REVOLUSAUN PACIFICA DO SOFREDOR POVO MAUBERE EM SOLO PATRIO TIMOR LESTE”
PRESS RELEASE HO HAU NIA DEPOIMENTO KONA BA EVENTU 11 NOVEMBRO 2013 IHA TIMOR LOROSAE NIA LARAN...


Iha loron 11 Novembru 2013, ita bele dehan loron ida importante tebe-tebes, tanba iha loron ne’e husi loron kraik to’o kalan (durante horas 6) nia laran, ulun boot Resistencia Armada nian tomak, figures mais destakadas hanesan: Xanana, Taur, Lere, Lu Olo, Falur, Sabika, Maukalo, L7, ho seluk-seluk tan halibur ho orgauns soberania Timor Leste nian: membros governu, parlamentu, tribunal rekursu, komponentes sosiedade civil, representates partidos politicos, hala’o soru-mutu ida iha Dili Convention Center, fó sasin ba akontesimentu ne’ebé mosu iha 1983, kona ba kontradisaun ne’ebé mosu entre komandantes balun, hasoru Xanana Gusmão iha momentu ne’ebá hanesan komandante em chefe das FALINTIL .

Kostuma dehan “konflitos iha organizasaun ida nia laran, inevitavel” organizasaun ida dinamika, progressiva hodi buka atinje metas la ses husi konflitos ka diferensas ideas atu enrikece no sai saudavel. Hanesan mós Aristoteles iha biban ida dehan “democracy is interesting because people disagree”. Embora konflitos buat ida normal hanesan mós diferensas ideas, iha ema hotu nia moris, bainhira la uza ho prudencias no intelijénsia atu resolve, bele provoka konsequencias dezastrozas, sá tan iha funu laran. Experiencias hatudu no hanorin ita hotu, iha moris loro-loron nia...

Nudár ha’u akompaña ho atensaun maxima tranzmisaun live TVTL nian ba povu tomak iha Timor Leste, temi debate ne’ebé modera husi DR Mari Alkatiri akompaña husi ex-deputada Maria Paixao ho Dr. Rui de Araujo. Sira ne’ebé presta deklarasoens hasoru ha’u Mauk Moruk maka Prezidente da Repúblika, PM Xanana Gusmão, Major General Lere ho mós intervensoens balun sugestoens, klarifikasaun husi Sr. Lu Olo, Maukalo ho ha’u nia maun L7, alem de sira lubuk ida ne’ebé hamosu perguntas.

Personagem principal ne’ebé tece konsiderasoens barak, no detalhadas durante horas rua resin nia laran maka Sr. Xanana, ne’ebé narra episodios ka eventos ne’ebé hasoru ha’u, dala ruma liafuan “sarkasticas no gozos” karakteristikas tipikas Xanana nian.

Dala barak sadik ha’u tan sá la mosu debate ida ne’e...

DR. Mari Alkatiri dehan “sorte Mauk Moruk provoka situasaun ne’e hodi ita bele rona no hatene konteúdu istória iha ai-laran, entre responsaveis militares sira, se lae karik, falun metin hela, ita la hatene”
Tan sá mak ha’u la marka presenca?

Públiku tomak hanoin katak ha’u la mosu, tanba ta’uk. La los. Ha’u la mosu tanba rekesitos ne’ebé ha’u koloka la prince hanesan:

1. Ha’u husu atu Bispos sira husi Igreja Katólika mak modera, tanba imparsiál; ha’u la simu atu DR. Mari Alkatiri de’it mak sai moderador, tanba ikus mai ne’e, ho razoens finanseira ba mega projecto Oe-Kusse, Xanana mak patraun Mari Alkatiri nia. Dr. Alkatiri esvazia a’an tiha ona, hanesan lider da Opozisaun, horas ne’e sai fali projecto manager Xanana nian.

2. Ha’u koñese di’ak Xanana iha funu laran. Xanana possue astucia ida estraordináriu atu orchestra armadilhas ba nia adversarios politicos sira;

3. Se karik ha’u mosu iha asaun solene horiseik iha Dili Convention Center, ha’u tama “armadilha kah emboskada Xanana nia, ho lia fuan seluk” ha’u rasik assina ha’u nia atestado de morte face planu maquievelico no assassino premeditado husi Xanana nia ne’e...

4. Ha’u sei la halo debate ho Sr. Primeiru Ministru (Bazeia ba karta Prezidente da Repúblika) hodi nune’e ha’u sei atende de’it debate ho Sr. Xanana Gusmão la’ós debate ho Sr. Primeiru Ministru da Repúblika Demokrátika Timor Leste i nem taun pouco hodi mós nia knaar hanesan funsaun akumulativos husi Ministru de Defeza no seguransa nia. Atu debate ne’e bele la’o ho justu no demokrátiku, laiha intimidasaun no manobras oin-oin no mós ho ma-fe kontra ninia maluk veteranus ninia dignidade no nia vida.

Ho razaun hirak ne’e, maka ha’u deside la marka presence no hanoin hadi’a ba oportunidade seluk.
Bainhira maka ha’u marka prezensa atu presta deklarasaun ruma?

Funu hotu ona, buat ne’ebé ita nia bei’ala sira mehi to’o ita nia jerasaun hetan tiha ona iha loron 20 de Maiu 2002 hodi ita Restaura fali ita nia Independénsia ne’ebé Forsas Invasoras Indonesia’s mai hodi sira nia forsa polítika militár no ekonómika iha tinan 1975 tama iha ita nia Soberania hodi invade, hodi viola no ikus mai sira okupa ilegalmente ita nia Rai doben Timor Leste, depois ita hateke ba kotuk liu processo ida que naruk; 450 anos dominasaun Portugés, besik tinan 25 luta armada klandestina ho polítika no diplomátika hasoru administrasaun invazór Indonesia.

Hanesan Major General Lere Anan dehan “Os meius justificam os fins” atu atinje ita nia objectivo final. Los duni, ita atinje duni ho kustos ne’ebé boot no todan: ruin, ran, vidas, matan ben, sacfricios, terus no susar oin-oin atu konkista lia fuan “ukun rasik an”.

Nune’e iha loron 20 de Maiu 2002, Sekretáriu Jerál ONU nian Sr. Kofi Anan akompaña ho chefes do Estado, potencias kolonizadoras (Portugés ho Indonesia) ho nasaun vizinhas sira hotu sai sasin ba acto solene reconhecimento ONU nian ba independénsia total i kompleta Timor Leste nian.

Ita ukun an tiha ona tinan 38 juridicamente hahú 28 Novembru 1975. Maibé legalidade no praticamente hodi reconhecomento internasionál husi 20 Maiu 2002. Ha’u hanesan sidadaun Timor Leste, ha’u iha direitu no lejitimidade atu espresa ha’u nia hanoin no sentimentu kona ba buat ne’ebé akontese iha kotuk, ba ohin loron no aban bain rua nia. Ora ha’u nia espresaun la monu ba nai ulun, ukun na’in sira nia laran, buat ida ne’e, kestaun seluk.

Tanba ne’e mak iha loron 11 de Novembru loke forum debate maske ha’u la mosu. Maibé ha’u dehan ba públiku katak ha’u Mauk Moruk “la ta’uk, la rekua ba se se de’it”. Iha lei regula ita hotu nia komportamentu no moris. Ita hotu hakru’uk ba lei. Nune mós ita hotu hatene katak Repúblika Demokrátika Timor Lorosa’e ne’e Estado de direitu, nune prinsipios basilares da Demokrasia no Liberdade nrbr extraido husi Deklarasaun Universal dos Direitus Humanos mak norteia kah konduz Povu no Sosiedade Timor Lorosa’e nia moris loron2 nia iha ita nia Nasaun ida ne’e, tanba Deklarasaun Universal Direitus Humanos mak sebagai liña mestra kah pedra-angular ba ita ema kriatura hotu2 nia moris no lalaho kah hahalok iha ita nia Repúblika Demokrátika Timor Leste ne’e.

Ha’u fó hatene ba públiku katak ha’u prepara an didi’ak lai; mak atu fó ha’u nia depoimento ba públiku iha loron ida. Bainhira los? Ha’u husu ba ita boot sira hotu nia pasiénsia atu hein uitoan.

Ha’u husik hela klaru katak, ha’u opta ba pás, lia los, repozisaun verdade historika iha ita nia nasaun Timor Leste.

Ha’u kontra lia bosok, kontra nepotismo, kontra buat ne’ebé falsu, transforma demokrasia ba kapa ditadura institutional atu serbí egoisme ukun na’in balun nian.

Hanesan ema Timor oan, hare sasán barak la los, desperta emosaun no sensibilidade forte. Nune’e ha’u hakilar ho lian maka’as kontra formas hotu-hotu violénsia hasoru ema, uza forsa kilat, lia fuan, diferensia social ne’ebé ohin loron mosu grupu ki’ik ida riku boot besik elite polítika, iha maioria kiak nia leet. Ha’u nia preokupasaun bazeia ba devér atu konstroe sosiedade ida justa ba ema hotu, ne’ebé kontempla ba ema hotu, la’ós ba grupu ki’ik ida de’it nia moris di’ak.

Ita hotu nia kontribuisaun no partisipasaun maka hetan independénsia, nune’e ita hotu sai herdeiros ba nasaun ida ne’e.

Ha’u apela ba domin no pás duradoira, kooperasaun ba dezenvolvimentu nasionál iha lia los nia mahon okos, hanesan ita Nain Maromak nia hakarak ba ita oan kriatura hotu2 iha Universo ne’e em jerál i em particular ba ita Povu kik no kiak iha Timor Lorosa’e nia laran tomak.

Husi Concelho da Revolusaun Pacifica do Povu sofredor Maubere iha Quartel-General Fatuhada, 12/11/2013

Mauk Moruk Ran Nakaly Lemorai Teki Timor / Maubere Tuba Rai Metin
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.