domingo, 24 de novembro de 2013

Politikus antes eleisaun no depois eleisaun - Lahorain (Laho sira nia Rain)

.

Leba Ficof 

Ida nee maka historia konaba fatin ida naran Lahorain. Lahorain maka rai ida nebe laho hotu-hotu hela ba no halimar fatin, sira nia moris no mate fatin. No sira nia moris atu hanesan ituan ho imi no hau rasik.

Sira iha parlamento ida. No iha tinan hat ba tinan hat sira iha eleisaun. Sira ba fatin eleisaun nian no fo sira nia votos. Sira balu ate hetan tan boleia ba fatin eleisaun nian. No tinan hat tuir mai apanha tan boleia ba fatin eleisaun ka asembleia de voto. Hanesan kedas ho imi no hau. No iha tempo eleisaun nian, laho oan sira nee sempre ba iha urna no hili governo ida. Goveno nebe komposto husi busa sira, busa sira nebe bokur, bot no metan.
Maibe, se imi hanoin katak estranhu tebes ke laho sira hili fali governo ida, nebe forma husi busa sira, entaun imi hare didiak lai ba historia Canada nian iha tinan sianulu ikus mai nee no imi bele nota katak laho sira nee la beik liu fali ita.

Imi tenki hatene katak hau laos hatete at ka koalia liafuan at ruma kontra busa sira. Busa hirak nee diak, simpatiku. Sira dirige governo ho dignidade. Sira aprova leis mesak didiak deit - katak leis sira nebe diak ba busa sira. Maibe leis sira nebe diak ba busa sira, sai tiha fali leis nebe ladiak ba laho sira. Lei ida husi leis sira nee, hatete katak laho nia kuak fatin tenki luan atu nunee busa sira bele hatama sira nia liman ba. Lei seluk fali hatete katak laho sira tenki lao ka halai ho serta velosidade - atu nunee busa ida bele apanha nia almoso sem esforso bot.

Leis sira nee hotu mesak diak deit. Ba busa sira. Maibe,oh..., at no susar tebes ba laho sira. No moris sai susar liutan ba sira. No wainhira laho sira labele ona aguenta ho leis sira nee, sira deside katak tenki halo buat ruma konaba leis sira nee. Nunee, laho hotu hotu hamrik no ba tuir eleisaun. Sira hatun tiha no hasai tiha busa metan sira husi ukun. Sira hili fali maka busa mutin sira.

Busa mutin sira halo kampanha ne'ebé diak tebes. Iha sira nia kampanhe sira dehan: “Buat ne'ebé Lahorain presija maka vizaun barak liu tan.” Sira dehan: “Problema nebe ita hasoru iha Lahorain maka kuak laho nian kabuar fali. Se imi hili ami, ami sei hasai dekreto lei ida katak laho nia kuak tenki ser kuadradu.” No tuir mai ida nee maka busa mutin sira halo. Kuak laho nia sai kuadradu. Kuak kuadradu bot dala rua liu fali kuak uluk nebe kabuar. Nunee agora busa sira bele hatama laos liman ida deit maibe liman rua dala ida deit. No moris sai at no susar liu tan ba laho sira.

No wainhira laho sira la aguenta ona, sira hatun tiha busa mutin sira no hili fali busa metan sira. Depois sira hili busa mutin sira. Depois ba fali metan sira. Ate laho sira exprimenta hili mos busa sira ne'ebé metade metan no metade mutin. No sira bolu ida nee koligasaun. Sira ate hili mos governo ne'ebé forma husi busa ho kor oin-oin: busa sira ne'ebé halo barulho hanesan laho maibe han hemu hanesan busa.

Belun sira, problema laos iha kor busa nian. Problema mak sira nee busa. No,hanesan busa, naturalmente sira preokupa liu ba busa sira no laos ba laho sira.

Iha loron ida mosu laho kikoan ida ho ideia. Belun sira, kuidadu ho tipo kikoan ne'ebé ho ideia ida. No laho nee dehan ba laho sira seluk: “rona mai maluk sira, tamba sa mak ita kontinua hili governo ne'ebé forma husi busa sira nee? Tamba sa maka ita la hili governo ne'ebé forma husi laho sira? “Ohh...” sira hatan, “ida nee bolchevique, ne'e komunista ida. Kaer nia!” Ikus mai sira kaer laho kikoan nee hatama ba kadeia.

Maibe hau hakarak fo hanoin ba imi katak sira bele kaer laho ida ka ema moris ida, maibe impossivel atu kaer no halakon ideia ida.

Fabula politika ho origin kanadianu maibe universal tebes, autor maka Clarence Gillis, populariza husi Tommy Douglas no traduz ba tetum husi Rai Moris.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.