quinta-feira, 30 de janeiro de 2014

Luta Hamutuk Konsidera Membru PN Konsensu “Oho Povu”

.


Membru Parlamentu Nasionál konsensu hamutuk hodi halo aprovasaun unanimidade ba Orsamentu jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2014 ho totál biliaun $ 1,5 Maski nune’e, sosiedade sivil konsidera konsensu ne’e ‘ povu tanba hamenus orsamentu infra-estrutura báziku ne’ebé importante ba povu ki’ik sira. 

Diretor Luta Hamutuk, Mericio Akara hateten, votasaun unanimidade ba OJE 2014 ne’e hamate povu, tanba redùs orsamentu ba infraestrutura báziku hanesan Estrada, bee-moos, irigasaun, saùde, edukasaun ne’ebé sai nu’udar setor importante no prioritáriu ba moris komunidade rural. Tuir nia, alokasaun OJE liu husi kapitál dezenvolvimentu bele fo impaktu direta  ba vida moris komunidade iha área rurál ne’ebé agora daudaun kontinua enfrenta problema falta infraestrutura bázika. 

Rezultadu monitoramentu, nia dehan, prosesu debate no aprovasaun proposta OJE 2014 ne’ebé hamutuk biliaun $ 1,5 ne’e identifika katak, konsensu orsamentál iha parlamentu Nasionál ne’e la fo vantajen ba povu iha area rural. 

Akara dehan, Komisaun Eventuál (KE) halo redusaun ba programa importante hanesan área edukasaun tokon $2.317, saùde rihun $ 300, agrikultura no peska tokon $ 1. 132, Estrada tokon $7.120, água no saneamentu tokon $1.100, dezenvolvimentu rurál tokon $1.750. 

Nia dehan, totál redusaun orsamentu ba programa Fundu Infraestrutura hamutuk tokon $ 56.586 hodi aumenta ba programa Sistema Finanseiru no Infraestrutura ne’ebé iha proposta inisiu tokon $ 19.320 sa’e ba tokon $ 50.114. “Orsamentu mak redùs ne’e husi fundu Infraestrutura kuaze 62% ba de’it projetu edifisiu Ministériu Finansas,” dehan nia, liu husi konfrénsia imprensa, iha Farol-Dili, horisehik . 

Akara hateten, consensus ne’ebe halo husi diskusaun Komisaun Eventuál m?s halo eliminasaun ba proposta projetu foun iha programa dezenvolvimentu Integradu Distritál (PDID) hamutuk tokon $ 40,237 ho kuantidade projetu hamutuk 212 ne’ebé aloka ba programa bee-moos, eskola, irrigasaun, postu saùde no sentru saùde ponte no Estrada. 

Tuir loloos, nia dehan, projetu ne’e importante tebes tanba responde duni ezijénsia no nesesidade povu iha área rurál, maibé tanba deskonfiansa PN ba kapasidade Governu tenke elimina projetu prioritáriu hirak ne’e. 

“Eliminasaun ne’e nu’udar implikasaun husi inkapasidade Governu hodi ezekuta orsamentu PDID iha tinan 2013 ne’ebé menus liu no tenke reapropria fali tinan 2014 ne’ebé hamutuk tokon $36,669,” tenik nia. Nia afirma, eliminasaun ba programa nesesáriu ne’e difikulta populasaun iha área rurál hodi asesu ba infraestrutura báziku. 

Nune’e, Mericio konsidera politika OJE 2014 laiha sentidu alokasaun ne’ebé justu no ekilibradu hodi bele kria justisa ekonomia iha TL. “Ami presiza hatene katak redusaun ba montante OJE ne’e m?s sei la resolve problema ezekusaun OJE bainhira Governu laiha vontade atu hadi’a kapasidade rekursu, menejementu ba implementasaun programa ho dixiplina,” tenik nia. 

Luta Hamutuk observa katak, debate OJE 2014 hatudu katak Governu no parlamentu Nasional laiha konsisténsia ba planu no programa ne’ebé planeia tiha ona iha planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN). Tanba nia dehan, iha politika PEDN katak faze primeiru tinan 2015 Timor Leste sei atinji objetivu Millennium Development Goals (MDG’s) katak populasaun iha área hotu asesu bee mos ne’ebé viavel, populasaun iha área rurál husi 1. 500 to’o 2.000 pessoas hetan ona asistensia saùde, Ensinu Báziku ho kualidade (93%), Estrada iha área rurál hetan ona hadi’a husi kompañia local. 

“Maibe haree ba alokasaun Orsamentu jerál Estadu 2014 ne’e la reflete objetivu MDGs, tanba programa infraestrutura hirak ne’ebe relevante ho PEDN hetan redusaun makas no realoka fali ba programa sira seluk ne’eb? ladùn iha relevánsia ho objetivu PEDN,” nia lamenta. 

Maski nune’e, Mericio konfesa, konsensu politika ba aprovasaun orsamentu sei bele la’o di’ak no la prejudika sistema check and balance ba implementasaun OJE, bainhira PN no orgaun kontrolu sira seluk halo nafatin kometimentu no iha onestidade atu kontrolu no envolve iha prosesu ezekusaun . 

“Ami mos husu ba Governu atu hadi’ak kapasidade manajementu no ezekusaun orsamentu, limite vizita ba rai li’ur no limita politika ba podér. Atu nune’e bele tau atensaun sériu ba dezenvolvimentu ekonomia povu nian, liu-liu iha setor Infraestrutura bázika, hodi nune’e Governu labele repete beibeik erru ne’ebé akontese tinan-tinan,” nia husu. 

Tanba, nia dehan, maljestaun no inkapasidade ezekusaun orsamentu nu’udar kauza ne’ebé durante prejudika kualidade ezekusaun orsamentu iha set?r hothotu no impede distribuisaun ekonomia ne’ebé justu ba povu Timor Leste. 

Fontes: Jornal INDEPENDENTE. Kinta Feira 30/01/2014
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.