quarta-feira, 5 de março de 2014

"PN Aprova Rezolusaun, Kaptura Mauk Moruk"

.

Jornal Nacional Diario - Tersa-feira, 04 Marsu 2014 

Parlamentu Nasional (PN) segunda (3/3) aprova projeitu rezolusaun no 14, atu fo autorizasaun ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), atu halo kapturasaun ba grupu fardadu militares ne'ebe lidera husi eis komandante Brigada vermelha Paulino Gama 'Mauk Moruk' ho naran Konsellu Revolusaun Maubere (KRM) no Conselho Popular Demokratiku Republika Demokratika de Timor Leste (CPD-RDTL). 

Projetu rejolusaun ne'e aprova ho unanimidade ho rezultadu votasaun a favor 63, kontra 0 no abstensaun 0. Hafoin aprovasaun rejolusaun ne'e, Prezidenti Parlamentu Nasional (PN) Vicente da Silva Guterres hateten katak, grupu ne'e konsidera grupu illegal ne'ebe iha tentative instabilidade no ameasa ba estadu de direitu demokratiku. 

"Ne'ebe tuir lai no demokrasia soberanu independenti no unituriu ida ne'ebe hatu'ur iha povu nia vontade no iha respeitu ba ema nia dignidade ne'ebe sidadaun hotu-hotu iha liberdade inprensa ba reuniaun no manifestasaun ba asosiasaun no ba partisipasaun politika no mos sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin iha direitu no dever hanesan," hateten Vicente Guterres. 

Nia dehan, Parlamentu Nasional (PN) ikus liu ne'e akompania ho preokupasaun movimentasaun grupu illegal sira nian ne'ebe hanaran nia an rasik Konsellu Revolusaun Maubere (KRM) no Consellu Demokratiku Popular de Timor-Leste (CPD-RDTL) ho sira nia ejizensia liu husi media husu ba Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak atu suspende Konstituisaun da Republika, demiti Governu RDTL no Disolve Parlamentu Nasional (PN). 

Vicente Guterres konsidera katak, grupu illegal sira ne'e no ema ne'ebe tuir sira hola ejizensia oin-oin ho natureza politika, maibe ho mos ameasa ba medidas konkretas kontra orgaun soberanu RDTL nian, se wainhira Prezidenti da Republika la halo tuir grupu sira ne'e ninia ejijensia. 

"Ameasa sira ne'e reprejenta koasaun ho transforma konstitusionais no influensia krime no alterasaun ba estadu tuir lei ne'ebe preve no deskreve iha artigu 202 iha kodigu penal nian, nune'e mos hola konsiderasaun katak, iha sira nia manobra subversivas hotu, sira uza pratika military oi-oin inklui formatura desfile konsentrasaun no mos treinu no sira bai-bain uza farda military ne'ebe violasaun klara ba artigu 43, 3 no 146 Knstituisaun nian no mos rekras selu-seluk neebe vigora dadaun, liu-liu preve iha lei organiku F-FDTL nian ne'ebe aprova iha dekreitu Lei No 7/2004 iha dia 5 de maiu no iha kodigu penal. 

Xefi orgaun lejislativu ne'e akresenta katak, Grupu illegal iha objetivu atu halo krime, nune'e PN konsidera asosiasaun kriminozu nian katak, lei bandu hamosu agrupamentus militares no ida ne'e konsidera nuudar krime uzupasaun funsaun no katak, ameasa halo suversaun ba orden Konstitusional, konstitui krime kontra seguransa estadu nian ne'ebe bele hetan kastigu todan iha prizaun konforme dispozisaun iha kodigu penal Timor-Leste (TL), artigu 188, 194, 195 no 202. 

Vicente Guterres akresenta katak, PN hola konsiderasaun katak, Sosieade organizada ida labele aseita duni ezistensia agrupamentus ho tipu military hanesan ne'e, ne'ebe ameasa ba orgaun soberanu demokratikamente eleitus ne'ebe kontra lei Reublika nian, nune'e PN desidi tuir artigu 92 Konstituisaun da Republika nian. 

Xefi Orgaun Lejislativu ne'e ejiji ba orgaun ho instituisaun Republika liu-liu Governu, Ministeriu Publiku (MP) no PNTL tuir ida-idak nia kompetensia respetiva atu hola medidas urjente para situasaun seguransa no povu bele hakmatek. 

 "Apela ba populasaun no sidadaun sira iha ita nia patria doben tomak atu kontinua hakmatek nafatin iha dame nia laran, iha sira nia moris loro-loron no iha sira nia servisu hodi hari'i vida diak liu ba sira nia familia no atu hala'o ba oin no konstrusaun ba Timor-Leste (TL) dezenvolvidu no demokratiku liu ba bei-beik," katak Vicente Guterres. 

Iha okaziaun ne'e, reprezetante povu iha uma fukun PN ne'e mos hato'o sira nia lamentasoens, ba KRM ho nia ejizensia ne'ebe ejiji PM xanana Gusmao rezigna-an lalais, hodi fo fatin fali ba KRM atu kaer Governu durante fulan 6 to'o tinan ida. 

Xefi Bancada Partidu Demokratiku (PM) deputada Maria Lurdes Bessa fo sai iha deklarasaun Politika konsidera katak, KRM hasai deklrasaun Politika ho karakter insitamentu ba violensia no halo ameasa direta katak, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao la rezigna an lalais no la halo disolusaun ba Governu maka KRM atu hatun V Governu Konstitusional ho sira nia forsa rasik. 

"Iha loron hanesan KRM ida ne'e hasai tan ameasa hodi dehan " hau (Mauk Moruk, red) nia alin polisia sira, liu-liu ba komandante polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Komisariu Longuinhos Monteiro, keta rona demais Vise primeiru Ministru (VPM) ba asuntu social Fernando La Sama de Araujo, se la'e loron ida rai lakan tarotu iha Dili laran, ita nia ulun fatuk hasoti hotu," Lourdes Bessa lembra hikas. Xefi bancada PD ne'e hatutan, Republika Demokratika Timor Leste (RDTL), nu'udar Estadu de direitu demokratiku, soberanu, independenti no unitariu bazeia ba vontade popular no respeita dignidade ema, nu'udar humana hanesan ahktuir iha artigu 1 no 2 Konstituisaun RDTL. 

"Tanba ida ne'e mka konstituisaun RDTL artigu 30, 40, 42, 43, 46 no 48 mos fo tan direitu, liberdade no garantia pesoais, ba Timoroan hotu-hotu, hodi goza liberdade iha espresaun ho informasaun, liberdade iha imprensa no iha reuniaun ho manifestasaun, liberade iha asosiasaun ho partisipasaun politiku, ho artigu hirak ne'e mak Bancada PD konklui katak, estadu de dereitu demokratiku signifika katak, konstituisaun mak defini politika fundamental, prinsipiu politikus no estabelese estrutura, porsedementu poderes ho direitus, orgaun soberanu nasaun ida ne'e nian, inklui PN no Governu, nune'e mos garante direitu ho deveres sidadaun sira hotu nian," nia deklara. 

Ho ida ne'e, Lourde Bessa deklara, bancada PD kondena maka'as grupu KRM lideradu husi Sr. Mauk MOruk ne'ebe mosu ho nia ezijensia inkonstitusional atu halo suspensaun Konstituisaun RDTL nuudar aktu ida hodi sobu, altera no subverte estadu de dereitu no demokratiku ne'ebe konstitusionalmente estabelesementu tiha ona," hateten Lourdes. 

Tanba ne'e, Lourdes Bessa hateten, Bancada PD fo apoiu masimu ba V Governu Konstitusional atu taka permanente organizasaun illegal sira ne'ebe mosu ho karakter pramilitar radikalizmu la simu konstituisaun RDTL lei no orden husi estadu soberanu ida ne'e. Iha fatin hanesan, xefe Bancada Partidu FRENTE Mudanca deputada bemvinda Catarina preokupa ba situasaun agora dadaun ne'e, no nia rezeita total ba grupu KRM tanba sira ne'e grupu illegal. 

Xefi bancada FRENTE-Mudanca ne'e lamenta tebe-tebes ba grupu KRM ne'ebe forma hodi hatais farda militar ne'e iha Sub Distritu Laga Distritu Baucau nee katak, ro ne'ebe para iha tasi laran ka tasi ibun ne'e armas iha laran no nakonu iha laran. Ho azitasaun propaganda oi-oin iha nasaun Timor-Leste ne'e, Bancada FRENTE-Mudanca husu ba PNTL no F-FDTL urjentementu atu halo atuasaun ba grupu ilagal KRM ne'ebe lidera husi Mauk Moruk. 

Entertantu, deputadu Francisco Miranda Branco husi bancada FRETILIN dehan, Mauk Moruk ne'e nia hakat liu ba tasi sorin iha tinan barak nia laran hodi bele halua povu Timor-Leste, tanba ne'e laiha zero toleransia ba nia hodi hakat liu deit. 

Deputadu husi opozisaun nee hatutan, agora orjentimente estadu ho Governu tenki hamutuk hodi rejolve problema ne'e, tanba ne'e tempo to'o ona atu labele husik nia hakat liu deit. Nune'e mos, Deputadu Felisberto Monteiro lamenta katak, labele tolera ba grupu illegal sira hanesan ne'e, tanba povu TL terus liu ona durante iha tinan 24 nia laran. 

"Afinal ita mka kontra fila fali ba nasaun ida ne'e, Sr. Mauk Moruk ba toba iha Olanda hodi fila mai forma fali grupu KRM hodi hasoru inimigu se mak ne'e," nia dehan. 
,

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.