quarta-feira, 30 de julho de 2014

GASTU LALAIS AKOMPAÑA HO PLANU FRAKU

.
Foto, La'o Hamutuk

Ami apresia ba despeza real estadu nian ne’ebé tun dezde 2012, inklui foti osan hosi Fundu Petrolíferu ne’ebé tuir nivel Rendimentu Sustentável ba tinan 2013.

Maski nune’e, despeza ba rekurrente nian kontinua sa’e maizumenus 20% kada tinan, no Orsamentu iha 2014 hatudu hela Timor-Leste sei kontinua la’o iha diresaun hodi halo gasta barak tan.

Iha nasaun sira ne’ebé moris ho osan mina-rai, iha tentasaun atu h alo gastu barak ba projetu sira atu hatudu an no benefísiu pesoál nian bainhira osan mina-rai tama mai. Maski Timor-Leste iha Fundu Petrolíferu ne’ebé iha regra atu limita despeza ho objetivu atu kontinua fornese rendimentu hosi investimentu nian hafoin mina-rai maran, maibé lala’ok polítika fiskál estadu nian ohin loron hatudu katak ita sei labele atinje objetivu ida ne’e.

Aleinde ne’e, lideransa Timor-Leste iha mehi ba futuru projetu boot sira hanesan ba Zona Ekonómiku Espesiál Sosiál Merkadu (ZEESM), Aeroportu Dili, Portu Tibar, Supply Base no aeroportu no komponente seluk hosi Projetu Tasi Mane. Sira hakarak atu halo gastu boot ba projetu sira lahó justifikasaun ba vantajen komersiál. Iha tempu ne’ebé hanesan, osan barak halai ba projetu emerjénsia ho kualidade ne’ebé fraku tebes. Ita nia Fundu Petrolíferu sei mamuk tinan lima tan hafoin mina-rai no gas maran ona.

Tanba ne’e, ami sujere katak Parseiru Dezenvolvimentu sira bele ajuda Timor-Leste atu aumenta skill planeamentu nian, hodi nune’e despeza no dezenvolvimentu sei integradu no sustentável ba tempu naruk. Ita boot sira nia programa ba kapasitasaun ba jestaun finanseiru tenke melhoria tan, no tenke rekruta peritu ne’ebé iha esperiénsia no matenek ne’ebé relevante, no mós iha vontade atu ajuda, rona no aprende saida mak kontextu moris povu Timor-Leste nian.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.