terça-feira, 29 de julho de 2014

Sosiedade Sivíl " La Konfia" Komisáriu KAK Foun

.

Jornal Independente - 29 de Jullu de 2014

Organizasaun Naun Governamental (ONG) konsidera Komissaun Anti Korrupsaun (KAK) foun sei laiha força atu kaer korruptór sira. Tanba durante existénsia KAK nian sempre iha intervensaun politica husu ulun boot sira.

ONG konjuntu ne´ebé kompustu Luta Hamutuk, Fundasaun Haburas, Fundasaun Mahein, CEPAD, RENETIL no TLMDC deklara katak komissáriu KAK foun ne´ebé politicamente proposta husi governu no eleitu iha Parlamentu Nasionál (PN) hanesan desizaun no pozisaun politica.

Maski ladún iha konfiansa, maibé ONG konjuntu ne´e enkoraja Komisaun KAK foun ne´e atu halo funsaun ho independente no profisionalismu tuir lei haruka atu labele hakru´uk ba politiku na´in sira.

"Ami haree no observa realidade politica hatudu katak tinan barak ona politiku na´in sira halo intervensaun barak ba funsaun KAK nian. Ne´e hanesan presaun politiku ida ba servisu komissáriu KAK foun," deklara husi portavós  ONG konjuntu, Mericio Acara, iha edifisiu Luta Hamutuk, sexta (26/7).

Nia hatutan, mezmu nune´e ezije ba Komissáriu foun atu labele fraku hodi infrenta kondisaun polisaun politica hirak ne´ebé  sei akontese hanesan tinan hirak liu ba.

Nune´e, Sociedade Sivil sira ne´e mos identifika katak, Komissáriu foun ne´ebé sei lidera KAK ne´e sei laiha força hodi kaer korruptór sira tanba sei infrenra dezafiu. KAK foin mak iha de´it mak lei sobre kriasaun KAK, maibé lei seluk ne´ebé haforsa Komisáriu KAK foun hanesan, Lei Anti Korrupsaun, Lei Konflitu Interesse, Lei Deklarasaun Bens no Rendimenti, Estabelecimentu Unidade Informasaun Finanseiru, Fraude iha konstrusaun protesaun ba denunsiante sira no lei liberdade liberdade asesu informasaun ( Freedom of Information) seidauk iha.

Tanba ne´e Sosiedade Sivíl considera Parlamentu Nasionál hanesan órgaun lejiszladór seidauk iha vontade hodi halo lei hirak ne'e.

"Ami eziji ba PN tenke hatudu nia boa-vontade hanesan órgaun lejizlador hodi halo lei hirak ne´e atu komisáriu KAK bele hala´o funsaun ho di´ak tuir lei haruka," dehan Akara.

Nia akresenta, Kak hanesan órgaun Policia Kriminál Especializada ba kazu Korrupsaun, maibé iha prosesu investigasauN KAK sei dependénsia makaas ba Ninistériu Publiku mak hanesan na´in ba prosesu Kódigu Penal.

"Ami  rekomenda atu iha painel prokuradór no juis ba asuntu korrupsaun atu nune´e  labele trata kazu korrupsaun hanesan krime kazu civil sira seluk atu facilita di´ak servisu KAK nian," nia sujere.
.
Sociedade Sivíl recomenda ba Komisáriu KAK foun, Adérito Tilman atu halo planu hodi responde rekursu humanu, maibé importante mak governu apoiu iniciativa KAK hodi desenvolve instituisaun iha área rekursu umanu.

Nune´e Sosiedade Civil ezije ba Governu no Parlamentu Nasionál atu hala´o funsaun hodi suporta Komisaun Anti Korrupsaun.

"Ami mós identifica katak líder politiku sira seidauk iha vontade di´ak hodi combate korrupsaun maski sira hatene ona saída mak korrupsaun, maibé koko atu halo interpretasaun kona-ba korrupsaun tuir sira nioa interesse polítiku," nia lamenta.

"Ami eziji ba organizasaun política no polítiku na´in sira hodi labele halo interpretasaun kona ba korrupsaun tuir idak-idak nia interesse polítiku maibé tenke interpreta comum tanba korrupsaun hanesan asuntu global no krime estraordináriu".

Importánsia Média

Mericio dehan, média papel importante tebes atu kombate korrupsaun iha Timor-Leste.

"Ita hotu hatene katak média iha papel importante iha prosesu dezenvolvimentu sociedade tanba média ezerse nia funsaun hanesan kontrolu, interpretasaun no transmisaun," dehan Akara.

Maibé, nia dehan, ho funsaun hirak ne´e média nia papel importante liu atu combate korrupsaun, maibé papel ne´e sei laó di´ak bainhira PN no Governu kria lei liberdade imprensa ne´ebé di´ak.

"Ami hanoin katak média iha Timor Leste sei la halo funsaun hodi kontribui ba prevensaun no combate korrupsaun tanba lei foun ba liberdade imprensa la garante servisu média maibé lei ne´e rasik atu controla fali média nia funsaun," dehan nia ho triste.

Nia akrescenta, sei difisil mós ba publiku atu tuir lolos hatene informasaun ne´ebé relasaun ho korrupsaun.

"Ami Sociedade sivíl husu ba Tribunal Rekursu atu hare lei Komunikasaun Sosiál atu hare lei ida ne´e nia konstitusionalidade ho di´ak, atu nune´e labele contra fali konstituisaun,"dehan nia.

Tanba tuir Sociedade Civil, Lei Komunikasaun Social mak inkonstitusionáç sei hamate liberdade imprensa iha TL no ikus MAI média la halo nia funsaun ho di´ak liuliu iha prosesu prevensaun no kombate korrupsaun.

Hatan ba kestaun ne´e Vise Presidente Komusaun A PN, Aram Noé de Jesus hateten, Parlamentu Nasionál servisu tuir sistema ne´ebé mesa Presidensiál seidauk baixa proposta ruma MAI komissaun A ne´e atu halo diskusaun oinsá.

"Ba ami  Komisau A mós fó proridade ba lei anti korrupsaun maibé ita nia meja Parlamentu seidauk baixa mai  no ami komissaun dadaun ne´e mesa sei mamuk hela," dehan nia.

Antes ne´e Presidente Parlamentu Nasionál, Vicente Guterres dehan, proposta Lei Anti Korrupsaun ne´ebé projecta husi deputadu sira sei iha prosesu estudu téknika legal antes baixa ba komisaun A Parlamentu Nasionál.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.