terça-feira, 15 de julho de 2014

Natalia Carrascalão dezligada ho realidade,nebe maioria povu Timor Leste moris loroloron

.

Radio Livre Timor-Leste - Facebook

Tansa iha kritika hasoru preparasaun ba Cimeira CPLP?

"Bainhira hau konvida ema ruma mai visita hau nia uma hau gosta halo hau nia uma halo mo'os. Tansa mak ita la simu esforsu bot ida ne, nebe ita halo atu simu delegasaun nebe mai visita ita nia nasaun iha loron hira mai ne hodi aruma no hadia ita nia sidade? Ita tenki sai tolerante liu tan e labele uza kritika nebe buka atu hatun deit." - Natália Carrascalão.

Ida ne mak Senhora Natalia Carrascalao, eis embaixadora Timor Leste ba Portugal no agora portavos governu nian ba asuntu CPLP, inklui cimeira nebe atu halao daudaun dehan bainhira nia responde ba kritika relasionadu ho eventu ida ne.

Senhora Natalia Carrascalao nia komentariu ne la apar ho kontekstu nebe mak hamosu kritika sira ne. Pozisaun ida hanesan ne, nebe mai husi ema sira hanesan Senhora Natalia Carrascalao, laos buat foun ida.

Primeiru, Senhora Natalia Carrascalao defende hela politika mal governasaun nian. Sim senhora. Ita tenki halo esforsu atu hadia ita nia rain. Hadia ita nia estrada, hadia be dalan, hadia jardin, no buat seluk tan. Maibe tambasa mak so hadia buat sira ne agora? Se mak presiza estrada diak? Se mak presiza be dalan diak? Se mak presiza jardin sira ne? Tamba sa mak governu nebe Senhora Natalia Carrascalao representa nunka hanoin atu hadia buat sira ne? Ka Senhora Natalia sira iha governu fiar katak povu Timor Leste la merese buat sira ne? Afinal governu bele hadia estrada, hadia be dalan no hadia jardin, maibe abilidade ida ne so reservado ba ema estrangeiro sira atu goza. Que se lixa com o povo? Parese.

Tuir fali Senhora Natalia mos haluhan tiha atu mensiona impaktu nebe mak politika ida ne hamosu ba povu kik sira. Vendedor kik sira nebe governu espulsa hotu husi fatin barbarak hodi hamate sira nia atividade ekonomika. Agora, oinsa mak sira bele halao sira nia moris? Se sira laiha tan rendimentu, se tan mak sei fo han sira nia familia?

Klaru katak ita hakarak sidade ida mos no bem organizada, ne duni vendedor sira tenki ba halo atividade iha fatin propriu. Maibe se mak iha dever no poder atu bele hamosu fatin propriu sira ne? Governu. Governu nebe Senhora Natalia representa. Governu halo ona fatin hira ba vendedor kik sira ne? Zero! Lalika sura ho fasilidade merkadu sira nebe governu hari tamba fasilidade sira ne la fo vantagem vendedor sira. Tamba ne mak laiha vendedor ida hakarak halao sira nia atividade iha neba, e komprador sira mos la gosta ba iha neba. Tamba sa mak ema sira hanesan Senhora Natalia hakarak obriga vendedor kik sira ne ba uza fasilidade sira ne atu hamate sira nia atividade ekonomiku?

Senhora Natalia Carrascalao nia politika “hadia ita nia uma laran atu simu bainaka” ne laos politika nebe justu bainhira ita duni fali ita nia oan sira ba toba iha uma tatis. Inan-aman nebe diak tenki prioritisa ninia oan sira nia bem estar. Governasaun nebe di'ak tenki fo uluk prioridade ba ninia povu.

Komentariu nebe Senhora Natalia Carrascalao halo ne mos revela katak Senhora Natalia ne dezligada ho realidade, realidade nebe maioria povu Timor Leste moris loroloron. Nia la hatene kontestu nebe mak kritika sira ne mosu. De facto, kritiku sira laos dehan sira lakohi cimeira ne atu halao. Maibe sira kritika governu marginaliza sira iha aspetu oioin, liuliu husi aspetu dezenvolvimentu. Prioritizasaun ba dezenvolvimentu, hanesan infrastruturas basicas, sempre halo ho objetivu atu serve deit determinado clase social. Enkuantu povu kik marginalisado sira iha Dili (seidauk konta tan to foho) laiha asesu ba be mos, governu halo jardin bot ho be tuda ba-mai. Estrada mos halo fali ba Areia Branca nebe ema husi camada elite Dili nian loroloron ba enjoy sira nia moris. Agora daudaun, governu mos gasta osan juta ba juta hodi hadia estrada protocolu, hadia be dalan, hadia jardin atu simu bainaka sira husi CPLP. Bainhira mak governu atu konsentra uitoan ba nesesidade husi povu kik sira? Ida ne mak povu kik sira nia lamentasaun loroloron. Cimeira CPLP ne hanesan katalisis ida ba ema barak atu hamosu sira nia frustrasaun.

Antes ita hakat ba oin, talves Sehora Natalia Carrascalao mos bele esplika mai ita tamba sa mak governu nebe nia representa deside sosa kareta BMW barbarak atu simu bainaka sira ne? Prado ho Pajero sira ne la serve ba sira ka? Tamba sa la sosa netik ambulansia hodi tula ema moras, kareta atu tula estudante sira, ka aparelho saudi nian ba hospital?

Senhora Natalia Carrascalao nia komentariu badak ne ramata ho apelu ida ba toleransia. Toleransia ba governante sira nebe agora daudauk dudu povu kik sira sai husi sidade laran atu hatudu Dili ida nebe serve duni ba dignitariu sira husi CPLP. Ita tenki iha lata ituan atu koalia hanesan ne. Primeiru tamba povu kik sira ne duni mak ohin loron Timor Leste hetan ukun rasik. Tamba toleransia ne mak ohin loron Senhora Natalia hetan kargu nudar embaixadora ba Portugal e agora sai portavos ba governu. Povu nia toleransia ba rejime ida ne mak makas liu ona.

Mais tamba sa mak governu la hatudu mos toleransia ituan ba povu kik sira hanesan vendedor sira ne? Enkuantu dignitariu sira ho Senhora Natalia no membru governu nian sei moris iha festejo durante loron hira mai ne, populasaun balu iha Dili laran sei moris ho menus rendimentu tamba sira lakon tan atividade nebe fo han sira loron kalan. Enkuantu Senhora Natalia sira goza, povu kik sira sofre. Que giro! Afinal Timor Leste independente ne se nian? Povu Maubere nian, laos.

Atu taka, ita presiza hatudu iha ne katak povu Timor Leste, Povu Maubere sempre no sei iha nafatin sentidu solidariu bot ho povu Afrikanu sira, liuliu sira nebe iha CPLP. Povu sira ne sofre hanesan ho ita iha rejime kolonial ida deit. Iha tempu ukun an nian, povu sira ne mos maioria sei sofre nafatin bainhira sira nia lider revolusionariu sira sai fali kolonialista foun. Ita mos seidauk eskapa husi destinu ida ne i eventu ba cimeira CPLP ne hanesan deit ezemplu kik ida husi exemplu barak nebe hatudu katak hafoin ukun rasik an, ita moris hikas fali iha kolonializmu foun ka neo-colonialismo nia okos. Pior liu tan mak iha era ida ne, ita nia maluk sira rasik mak sai fali kolonialista, ita, povu kik sira, Povu Maubere, kontinua ser kolonisadu.

A luta continua!

Relacionado: Saida los mak CPLP nia benefisiu ba Timor-Leste?
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.