domingo, 6 de dezembro de 2015

Alkatiri haruka deputadu sira estuda Konstituisaun

.

Jornal Nacional Diário

Deputadu husi bankada FRETILIN aktual Prezidenti Autoridade Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM) Oe-cusse, Marí Alkatiri husu ba deputadu sira atu estuda konstituisaun atu aumenta sira nia koñesementu, hodi labele ko’alia arviru.

Mari Alkatiri hatan ba piadas deputadu sira hó lian kro’at iha Plenaria Parlamentu Nacional, horseik katak, deputadu tenki estuda Konstitusaun RDTL Númeru 68-69 bainhira atu interpreta buat ruma.

“La interpreta konstituisaun ne’e di’ak liu nonok, labele mai atu halo konfuzaun iha ne’e no tenki estuda didi’ak relatóriu sobre ezekusaun orsamental iha Oe-cusse no kualidade kona-ba óbra”, dehan Mari Alkatiri.

Piadas ne’e so’e husi deputadu bankada CNRT, Francisco da Costa ne’ebé hateten katak, figura iha Timor Leste (TL) iha povu nia oin, hanesan Alkatiri ho Xanana.

“Ita bele sura hanesan, maun bo’ot Xanana no Maun bo’ot Mari Alkatiri no Konstituisaun RDTL, hodi hateten ona katak, órgaun soberania iha Timor Leste iha hat (4), ne’eduni ha’u kaer de’it órgaun rua maka, órgaun ezekutador ka Governu no Lejislador ka Parlamentu Nasionál, ne’eduni agora atu gava los ida ne’ebé,” dehan Francisco.

Deputadu ne’e soe piadas ba Mari Alkatiri ne’ebé kaer funsaun rua hanesan Prezidenti ZEESM no Deputadu iha Parlamentu Nasional.

“Tanba iha ema balun kaer funsaun rua hanesan Governu no membru Parlamentu Nasional, se maka atu sai fiskalizasaun. Ha’u ko’alia buat hirak ne’e ho fuan nu’udar imi nia oan no atu aprende husi imi,” dehan Francisco.

Tuir proposta ezekusaun orsamentu ZEESM Oe-Cusse tinan 2015 hamutuk US$ 133 milloens, maibé Proposta Orsamentu 2016, ZEESM mai fali US$ 217 milloens.

Francisco haktuir, haree ba estrutura orsamentu 2016 ba ZEESM nota katak, aloka ba Ministru agrikultura ki’ik demais, hodi aloka de’it, US$ 1.4 milloens, maibé preokupasaun iha aréa ida ne`e importante tebes, no Ministériu Turismu mós importante maibé nia orsamentu ki’ik.

Iha fatin hanesan, Deputadu Paulino Monteiro esklarese katak, konstituisaun RDTL fó dalan ba ema atu kaer funsaun rua iha Governu no Parlamentu Nasionál.

“Ohin Deputadu kestiona katak, iha deputadu balun kaer funsaun hanesan Governu no Parlamentu Nasional, maibé tuir loloos ema ne’ebé deputadu labele sai Prezidenti ZEESM, tanba funsaun ne’e Governu no agora se mak atu halo fiskalizasaun no ezekutador, tanba ida ne’e mak deputadu sira kestiona maibé ida ne’e halai ba polítika no maun bo’ot sira mak bele hatene,” relata Paulino.

Purtanto, deputadu husi bankada FRETILIN, David Dias husu atu koalia liafuan ne’ebé mamar ba malu hodi rekoñese buat ne’ebé naksala no labele hanoin Timor Leste Demokrasia ona atu ko’alia arviru ba malu, tanba iha mundu ne’e laiha ema ida atu hatene hotu.

Entretantu iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste (RDTL) artigu 68-69 ne’e koalia konaba inkompatibilidade no prinsípi konaba haketak podér sira..

Artigu 68. (Inkompatibilidade). 1. Titularidade kona-ba knaar Prezidente-Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidenti Tribunál Supremu Justisa, Prezidente Tribunál Superior Administrativu, Fiskál no Kontas ninian, Prokuradór-Jerál Repúblika no membru Governu sei inkompativel ba malu. 2. Lei mak sei defini inkompatibilidade seluk tan.

No artigu 69. (Prinsípiu kona-ba haketak podér sira).

Órgaun soberania sira, iha sira-nia relasaun ba-malu no wainhira hala’o knaar, tenke tuir prinsípiu separasaun no interdependénsia kbiit nian ne’ebé iha Lei-Inan nia laran.cos
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.