sexta-feira, 4 de dezembro de 2015

Timor-Leste hein katak iha tempu badak bele asina protokolu foun iha área justisa ho Portugál

.

SAPO TL ho Lusa

Ministru Justisa, Ivo Valente horisehik ba Lusa katak hein hela aprovasaun hosi Ezekutivu portugés hodi asina protokolu koperasaun foun iha área justisa, halai liu ba formasaun.

"Ha’u hatene katak ami sei presiza tulun hosi atór internasionál sira, liu-liu hosi Portugál", nia hatete ba Lusa no esplika katak hakerek ona ba nia omóloga portugeza foun, Francisca Van Dunem, ne’ebé simu pose iha semana kotuk.

"Ha’u hein katak iha tempu badak ami bele asina protokolu foun ida hodi kontinua apoiu, inklui apoiu ba sentru formasaun jurídika", nia hatete.

Ivo Valente ko’alia ba ajénsia Lusa iha rohan hosi serimónia hosi aniversáriu Sentru Formasaun Jurídika Timor-Leste nian ba dala 13, no nia esplika katak ida ne’e sai  alvu ba reforma.

"Ami prepara hela reforma ba sentru formasaun jurídika no iha reforma ne’e ami sei altera buat barak. Fó independénsia ba sentru, kria sentru formasaun judisiária no direitu", nia hatete.

"Ami hein katak iha inísiu tinan 2016 bele aprovana ona diploma tolu ba sentru ne’e no ho reforma ne’e ami bele ami-nia kapasidade mak ida ne’ebé", nia hatutan.

Iha nia intervensaun iha serimónia ne’e, Ivo Valente subliña katak Timor-Leste presiza "setór judisiál autónomu no independente" ho "rekursu umanu ne’ebé formadu".

Iha ámbitu ne’e, nia konsidera katak sentru formasaun jurídika no área justisa oioin mak atua ba "iha papél importante hodi fortalese sistema judisiáriu".

"Iha tinan tolu ikus ne’e mak, entre kursu formasaun sira, ho temátika oioin, kursu tradutór jurídiku, kursu auditór, kursu lia-portugés no kursu preparasaun iha lia-portugés, liu hosi Sentru Formasaun Jurídika formandu rihun resin", nia afirma.

Ivo Valente subliña mós katak maski iha defisiénsia no limitasaun tempu, sentru mak hanesan responsável "ba formasaun ho sertifikadu hosi juís 34, prokuradór 33, defensór públiku 30, advogadu 72 no notáriu no konservadór 21".

Agora tama ona iha siklu foun ida ne’ebé "presiza atu reforsa númeru hosi atór judisiáriu sira hodi okupa pozisaun iha instituisaun judisiária ne’ebé seidauk implementa" no jeografikamente hodi haboot servisu sira, nia hatutan.

Ho nune’e, ni hatete katak "importante tebes dezenvolve programa formasaun estruturadu no aposta iha formasaun kontínua espesializada ba profisionál justisa oioin", ho "mudansa paradigm ida" mak "parseria internasionál".

"Faze foun ida ne’ebé sei implika maiór responsabilizasaun atór no interveniente sira hotu nian, internasionál no mós nasionál", nia hatete no hatutan katak: "To’o iha momentu regulár, ho forma klaru no objetivu, atividade formasaun ba profisionál sira hosi setór justisa hodi kria, kapasita no fortalese karreira téknika no deontolojikamente preparada, ho isensaun no kompeténsia ne’ebé di’ak, ne’ebé bele asegura vitalidade hosi sistema garantia direitu sidadaun sira-nian".

Iha tempu ne’ebé hanesan, nia subliña katak presiza promove "polítika bilinge, liuhosi reforsa ensinu lia-portugés no dezenvolve tetun jurídiku". 

Durante eventu horisehik nian asina mós kontratu ida ho dólar millaun 4,2 entre Governu timoroan no empreza indonézia ida hodi implementa sistema emisaun ba pasaporte eletróniku, ne’ebé karik sei imprimi iha inísiu 2016.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.