segunda-feira, 14 de dezembro de 2015

Partidu foun PLP hakarak “halakon mitu” no apoia joven sira

.

SAPO TL ho Lusa

Halakon “mitu” kona-ba independénsia Timor-Leste nian ba iha jerasaun antigu hirak ne’ebé sai líder no okupa fatin hosi foin-sa’e sira ne’ebé moris iha finál ka depois okupasaun indonézia, maka sai nu’udar objetivu balun hosi partidu foun timor-oan nian.

Semana kotuk, rejista ona iha Tribunál Rekursu, Partido de Libertação do Povo (PLP) ne’ebé interinamente lidera hosi Adérito Soares, eis-komisáriu hosi Komisaun Anti-Korupsaun (CAC), ne’ebé oras ne’e daudaun iha hela Austrália hodi kompleta ninia estudu doutoramentu.

“Ami hakarak atu kria demokrasia ho tipu seluk, ne’ebé desizaun la’os foti de’it hosi líder ida ka rua, maibé sai nu’udar esforsu hosi ema lubun bot ida nian. Ami hakarak kria buat foun iha Dili.

Dezafiu bot hosi prosesu iha Timor-Leste maka buat hotu desidi de’it hosi figura ida ka rua”, tenik Adérito Soares ba Lusa.

PLP iha fulan hirak liu ba, sai nu’udar partidu ne’ebé iha futuru bele apoia Taur Matan Ruak, atuál xefe Estadu hodi sai nu’udar primeiru ministru. Iha entrevista ba Lusa, fulan novembru liu ba, Taur Matan Ruak dehan katak nia sei lakandidata-aan hikas iha mandate daruka tinan 2017, maski nune’e sei bele sai nu’udar kandidatu ba primeiru ministru, hodi hatutan tan katak hakarak atu kontinu serbi nasaun ne’e.

Kona-ba posibilidade atu Taur Matan Ruak maka sai nu’udar futuru hosi líder PLP, maka atuál prezidente interinu partidu refere nian lakohi fó komentáriu ruma, maibé dehan de’it katak iha 2016 sei hala’o kongresu distritál oioin no dalaruma iha finál tinan ne’e sei hala’o kongresu nasionál hodi hili líder foun.

Iha ne’ebá, sei iha ekipa ida maka tun ba terenu hodi fahe ideia katak halo parte hosi programa partidu nian, no iha tempu hanesan sei kontakta mos militante sira.

“Bainhira ami hala’o ona kongresu iha tinan oin, maka ami sei ho dokumentasaun ho dokumentu ne’ebé prepara ona hodi analiza aspetu hothotu nomós iha ligasaun forte ba baze”, hatutan.

Adérito Soares, ne’ebé hein de’it atu termina ninia doutoramento kona-ba relasaun entre direitu umanu nomós dezenvolvimentu iha fulan marsu ka abril 2016, esplika katak ninia mandate ba oras ne’e daudaun maka prepara kongresu nomós kontinua serbisu ho ekipa ne’ebé harii partidu ne’e.

“Ami grupu joven barak, mesak matenek, edukadu ho estudu iha Portugal, Amérika, Austrália, Kuba no oras ne’e iha hela prosesu ne’ebé di’ak atu analiza buat hotu, hosi planu estratéjika dezenvolvimentu nian ba orsamentu, liu hosi analiza ne’ebé klean”, esplika. Líder PLP konsidera katak importante maka “dezafia mitu hosi jerasaun antigu”, hodi dehan tan katak lalos bainhira mosu hanoin karik líder hanesan Xanana Gusmão ka Mari Alkatiri mate “nasaun ne’e sei monu”.

“Metade hosi ami-ninia populasaun mesak joven de’it, barak maka moris iha finál okupasaun ka hafoin tinan 199 ne’ebé ladun hatene barak kona-ba pasadu. Ami tenke ko’alia ho sira, rona sira, nomós fó sai programa kona-ba sira-ninia futuru”, tenik.

“Ida ne’e hanesan buat bot ida iha Timor-Leste. Joven hirak ne’e maka agora nu’udar votante no ami tenke iha linguajen oioin”, dehan. Insisti katak jerasaun antigun sira maka “ema respeita no apresia liu”, Soares dehan, maski nune’e Timor-Leste labele moris “iha mitu ne’ebé inventa” katak joven sira lahalo parte iha prosesu polítika.

Husu kona-ba polítiku balun hosi jerasaun foun ne’ebé iha tinan hirak ne’e nia laran ukun no bosok tun-sa’e, hafoin deskunfia envolve iha kazu korupsaun, hanesan ezemplu, Adérito Soares hateten katak ezisti duni erru balun.

“Ami aprende hosi pasadu. Ami aprende iha tinan 14 nia laran. Ami hothotu. Bainhira ami hahú iha 1999 ka 2002, laiha ema ida maka ho esperiénsia nu’udar ministru, ka primeiru ministru nomós prezidente”, dehan.

“Maibé tanbasá ami aprende tiha, maibé ami lakohi figura ida ka rua maka desidi buat hotu. Ami hakarak atu sai partidu ida ho ideia, planu, no hetan kolaborasaun hosi ema hothotu”, dehan.

Tanba ne’e maka kestiona ba iha modelu governasaun atuál ne’ebé ho ezekutivu unidade nasionál nian ida no unamidade iha parlamentu, hanesan ezemplu ba iha aprovasaun orsamentu.

“Ami husik demokrasia buras. Atu nune’e ami bele hetan dalan. Iha polítika ami tenke ko’alia kona-ba negosiasaun, maibé tenke nakloke ba hothotu. Ideia ne’ebé oioin la’os ameasa ida ba demokrasia ka ba mos unidade”, hateten.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.