terça-feira, 27 de maio de 2014

"Fulan Oin, 'Hearing' Kazu Taxa ConocoPhillips"

,

Jornal Independente - Tersa-Feira, 27 Maiu 2014 

Arbitrajen iha Singapura iha fulan oin komesa loke ona prosesu audensia (hearing) ba kazu akuzasaun hasoru ConocoPhilips katak komapnia rua ne'e seidauk selu taxa ba Timor-Leste, dehan Governu Timor-Leste.

 Timor-Leste no ConocoPhilips agora iha prosesu arbitrajen iha Singapura, alegasaun husi Timor-Leste katak ConocoPhilips ne'ebe esplora mina no gas iha Kampu Bayu Undang iha Tasi Timor ne'ebe ninia Pipa ba Darwin, Australia, seidauk selu taxa rendimentu milaun atus ba atus. 

Kazu ne'e mos la'o hela iha Tribunal Dili hafoin kompania mina-rai sira hatama keixa. Ministru Petroleu no Rekursu Naturais, Alfredo Pires hatete iha Dili, horsehik (26/5) katak iha 9 fulan Junu, arbitrazen iha Singapura hahu ona prosesu hearing ba kazu taxa ne'e. "Ita hatene katak, kazu ne'e la'o hela iha rai laran no mos iha Singapura, atu dehan katak iha loron 9 fulan Junu (fulan oin), iha Singapura komesa hahu ona prosesu hearing," dehan Ministru Alfredo. 

Ministru Alfredo informa, kona ba kazu taxa ne'e Ministeriu Finansas mak sei ba iha arbitrajen iha Singapura. Tuir auditoria ne'ebe mak Governu Timor-Leste halo iha 2011 akuza katak, kompania ConocoPhilips la selu taxa ba fulan 18 nian. Iha tinan 2012, Ministeriu financas selu advogadu Pierre Prosper, husi firma lei, Aren Fox, Estadus Unidus Amerika, hodi fo hanoin ba kazu legal sira ne'ebe mosu. 

Tuir informasaun ne'ebe Jornal INDEPENDENTE rekolla katak, iha fulan Abril, tinan ida ne'e, Governu Australia haruka karta ida ba Governu Timor-Leste katak nasaun foun ida ne'e laiha ligasaun ho taxa ba pipa gas natural husi kampu Bayu Undan iha Tasi Timor ba plantasaun LNG iha Darwin ne'ebe opera husi Conocophilips. 

 Jornal "The Guardian" hakerek katak, karta ne'ebe asina husi Tezoureiru Joe Hockey no Ministru Industria Ian Macfarlane hateten katak, so Australia deit mak bele hetan taxa husi atividade pipa nian tanba nia iha "Juridisaun esklusivu" iha tratadu tasi Timor nia okos. Governu Timor-Leste responde ona karta ida ne'e ba Australia, hodi dehan katak laiha pontu ida ba Australia hodi preokupa no objetivu TL uza nia direitu ba taxa pipa nian. 

 Nune'e ba kazu CMATS, Ministru Alfredo dehan, pozisaun Governu Timor-Leste nian hodi lori Australia ba iha Tribunal Justisa Internasional (ICJ) iha Den-Haag, Olanda, ba kazu espionazen iha 2004, la'os atu kontra artigu ida ka rua de'it, iha CMATS (Certain Maritime Arrangament in the Timor Sea), maibe atu deksorda total asuntu tomak iha akordu ida ne'e. "Katak pozisaun mak akordu ne'ebe mak inisiu kedas ne'e, TL konsidera "invalidu" hotu kedas ka la vale," dehan nia hgorsehik. 

"TL nia pozisaun mak ba CMATS ne'e tomak, tanba ne'e mak ita lao ho ida ne'e." Ministru Alfredo moos haloos Notisia ne'ebe mak jornal balun hatun foin dadauk ne'e katak Tribunal Internasional bandu Timor-Leste no Australia fo sai informasuan kona-ba Kazu CMATS. Nia esklarese katak Tribunal laos bandu, maibe asuntu ida ne'e konfidensia uitoan tanba tama ona prosesu arbitrasaun.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.