quarta-feira, 21 de maio de 2014

Transkrisaun:Xanana Rekonese Nia Abut Mai Husi FRETILIN

.
Foto de, Marcos Guterres Gusmão
Komemorasaun 40 Anos Vitoria FRETILIN, Nasaun No Povu Timor-Leste, Tasitolu-Dili, 20 Maiu 2014

Transkrisaun Badak Diskursu Xanana Gusmao

Premiti hau (Xanana) temi lia fuan Camarada, hau atu dehan deit katak, hau mai hamrik iha ne’e nu’udar eis membrus Comite central FRETILIN (CCF) nian, karik temi CNRT nu’udar Prezidenti CNRT hau hanoin……. (Xanana hamnasa no la hatutan koalia).

Camarada sira tomak ba hau mos fatin moris ida no luta FRETILIN nian, hau mos sasin moris ida ba povu nia luta, ohin Camarada Lu-Olo koalia ona kona ba prosesu naruk ho difisil tebe-tebes, ne’e los, moris ho difisil tebe-tebes tamba ita ida-idak luta no defende ita nia rain, nune’e mos ita nia Camarada sira seluk iha liur ne’eba (Frenti Diplomasia) hala’o sira nia diplomasaun ho rai selu-seluk hodi konsege hetan determinasaun, tamba determinasaun ida ne’e tan, uluk ita funu ita ho kbi’it rasik hodi nune’e halo sakrifisiu, uluk kedas hamutuk FRETILIN hodi halo iha funu laran tamba hakarak nasaun no povu Timor-Leste nia diak.

Tinan 40 kotuk ba, iha 20 de maiu 1974 ami hotu halo funu no balun mate……, tamba sira nia prinsipiu liu husi dalan FRETILIN hodi fo han ba mate……., ohin ita prepara an ba futuru, los, iha prosesu funu ita liu tiha ona, agora ita prosesu konstrusaun ba ita nia nasaun, konstrusaun ita nia estadu, ita hotu tenki kumpriende katak se laos liu dalan ida ne’e sei la halo, ohin, uluk aswain sira fo an ba mate hodi hari estadu, sira kumpri duni sira nia dever, ohin Timoroan sira hanoin deit mak osan, ita hotu tenki kurizi, sira ezizi deit sira nia direitu, ita hotu tenki kurizi.

Iha prosesu demokrasia ne’ebe FRETILIN hatudu wainhira hakerek iha ita nia konstituisaun, (Joven sira halo Motor lian barulu Xanana dehan, Camarada sira nonok oituan, FRETILIN ne’e iha displina, ami uluk sei iha FRETILIN, FRETILIN ne’e disiplina).

Tamba ne’e fo nafatin istoria ba mundu atu ita hotu dehan, hau dehan deit nune’e, katak, Partidu FRETILIN Partidu ne’ebe idozu ona maibe mos atu ita kontribui ba demokrasia buras ho diak hodi husu ba partidu hotu-hotu inklui mos CNRT atu organiza an didiak hodi hanoin ba estadu, hanoin ba ita nia rain, hanoin ba ita nia povu.

Ho hanoin ida ne’e mak halo ita hamutuk iha prinsipiu ida, sakrifisiu ne’ebe mak halo ita hamutuk, maluk sira ita nia istoria karun tebe-tebes……hau sei la koalia barak tamba Prezidenti Lu-Olo ohin koalia ona, maibe hanoin ida ne’e mak ohin ita hamutuk tamba nu’udar eis Membru Comite Central FRETILIN (CCF), nu’udar mos membru partidu ida iha ita nia demokrasia nia laran.

Hau halo apelo ba hotu-hotu, tau an ba interese nasaun nian, ohin ita hetan ona independensia tamba ne’e ita kuidadu ho diak hodi lao ba oin…., sei la’o ho hanoin nasaun, tinan 40 FRETILIN nu’udar partidu boot ida, Partidu ida ne’ebe hotu-hotu hau (Xanana) rasik mai husi ne’eba (FRETILIN), Partidu ida ke ita hakruk ba ho respeitu, maibe hau husu ba militante partidu ida ne’ebe tenki displina, ita konese malu, ita hateke ba hateke mai mesak primu hotu deit, tamba Timor mos kiik, hau husu ita hotu ohin loron hametin paz, estabilidade, harmonia.

Partidu hotu-hotu tenki iha kumprimisiu nafatin ba demokrasia, ita tau aas liu interese nasaun nian, interese povu nian, interese ita nia rai Timor-Leste nian.

Maluk sira hau kontenti tebe-tebes nu’udar eis Membru Comite Central FRETILIN (CCF) mai hamrik iha ne’e, (Xanana tanis hodi dehan) hau nia respeitu FRETILIN nu’udar Povu, hau hakruuk, hau hateten ba imi, iha demokrasia fahe malu tebe-tebes, balun iha liur, balun iha laran…….., karik ita hotu partidu hotu-hotu ita hamutuk hodi koalia kona ba dezenvolvimentu, hodi oinsa mak ita dezenvolve ita nia rain, hodi ida ne’e hasai ita husi hahalok aat bainhira atu hakat ba oin.

Ho ida ne’e, hau (Xanana) mos nu’udar FRETILIN oan hamrik iha ne’e……..ita tenki muda ita nia mentalidade no hahalok, wainhira ita muda ita nia hahalok ita sei lao ba oin (Xanana tasi no lian la sai) ho lia fuan ikus Xanana dehan, Obrigadu Barak.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.