terça-feira, 27 de maio de 2014

MOVIMENTU ESTUDANTE UNIVERSITARIU BA BUKA EMA LAKON FORSADAMENTE DURANTE OKUPASAUN ILEGÁL MILITÁR INDONÉZIA NIA

.

MOVIMENTU ESTUDANTE UNIVERSITARIU - 27 de maio de 2014

Komandante David Alex “Daitula” nia mate no lakon. Hanesan ema tomak hatene kona-ba komandante David Alex “Daitula” nia lakon iha Baucau tinan 1997.

Depois Daitula hetan kapturasaun, tuir fonte balun hatete katak militár Indonézia transporta kedas ba Dili hodi halo prosesu tratamentu médiku no submete ba investigasaun forsdamente. Ema balun mós hatete katak Komandante ne’e hetan tiru iha ai tanba ne’e ran sai barak hodi monu ba vida mate nia, ema balun mós dehan depois mate ba lakohi iha semitériu Bidau Santana perante família no krús vemella sira nia oin.

Dezde komandante famozu ho naran “Daitula” ne’e ba lakon, família no Daitula nia kompaneru kombatente barak mak la fiar katak nia (Daitula) bele mate, tanba antes kaer Nia militár Indonézia tiru kanek uitoan de’it iha ain, la grave no fiar katak militár Indonézia bele kumpre nia obrigasaun hodi tuir konvensaun Geneva kona-ba lei funu nia, hodi halo buat hotu nune’e bele salva Daitula nia vida maibé infelizmente obrigasaun ne’e hetan violasaun total, hanesan violasaun lubuk hasoru lei funu ka lei humanitarian Internasionál ne’ebé Militár Indonézia viola durante okupasaun ilegál iha Timor-Leste tinan 24.

Ativista rezisténsia balun ba buka tuir Daitula too iha Jakarta no fatin balun tan maibé labele hetan komandante ne’e, ativista sira fali liafuan triste husi lider rezisténsia ida; hatete katak “imi hakarak ukun an ka hakarak buka Daitula?” rona tiha liafuan ne’e ativista sira fila kedas ba Dili.

Balun dehan iha hela fatin segredu ruma iha Indonézia ne’ebé militár indonézia mak subar no ai-sasi’ik seluk tan kona-ba komandante Daitula nia paradeiru. Ema balun dehan komandante ne’e tama iha lasu konspirasaun nia entre polítika mudansa iha postura rezisténsia ai-laran nia tanba konsidera Daitula hanesan obstákulu ba luta inkluzaun polítika tanba ne’e ema balun dehan traisaun interna iha Daitula nia mate no lakon.

Presiza lia-loos no justisa ba kazu Daitula ka Daitula nia lakon nudár meius ba buka ukun rasik an de’it hanesan liafuan ne’ebé Komandante Lere hatete iha CCD perante partisipante sira ba esklaresimentu husi PM atuál Xanana Gusmão kona-ba konflitu Polítika iha ai-laran?

Depois Povu Timor-Leste hetan tiha nia ukun rasik an David Alex nia rede rezisténsia balun no família sira foti asuntu desperesimentu forsadu Daitula nia ba públiku.

Estudante Universitáriu sira mós hahú foti asaun hasoru estadu Timor-Leste no Indonézia hodi ezije atu hatudu David Alex Daitula nia paradeiru inklui prosesu justisa formal ba halakon komandante ne’e. Estudante sira mós inklui ejijénsia iha kada komunikadu imprensa sira katak, Povu Timor-Leste tenke hetan lia-loos kona-ba David Alex katak Tanba sá Komandante ne’e tenke lakon husi nia maluk rezisténsia nia liman laran no tanbasá Indonézia oho Daitula depois kaer nia?

Maske tinan barak ema la fiar David Alex hakoi iha semitériu Bidau Santana maibé iha tinan 2014 Governu subar-subar ba halo komunikasaun ho eis militár ida ne’ebé hatene hakoi fatin Daitula nia. Daitula nia ruin agora iha prosesu ba test DNA, maibé sei kontinua hein too hetan tiha memorandum husi nasaun viziñu sira.

Ruin ne’ebé deskonfia Daitula nia ne’e agora daudaun iha hela Polísia Forensic nia liman hodi hein prosesu kontinuasaun husi Governu. Bazeia ba prosesu kona-ba Daitula ne’ebé ami temi iha leten mak nudár estudante no jerasaun foun ba Timor-Leste hakarak marka ami nia pozisaun mak tuir mai ne’e;

1. Ami sente kontente tanba Kazu Daitula nia hahú mosu hikas iha supraestrutura estadu Timor-Leste nia, hodi diskute oinsá hetan lia-loos kona-ba Daitula. Ba ida ne’e ami hakarak kongratula estadu no governu atuál nia esforsu.

2. Ami preokupa katak kazu Daitula nia lakon loloos responsabilidade estadu Indonézia nia tanba sá estadu Timor-Leste mak substitui obrigasaun ne’e? Ami konsiente katak kazu hanesan Daitula nia sensetivu ba estadu rua maibé estadu Timor-Leste ne’ebé reprezenta povu terus na’in labele substitui responsabilidade kriminozu sira nia. Ami la dehan katak estadu TL laiha responsabilidade ba kazu ne’e maibé Indonézia nia estadu mak tenke simu responsabilidade prinsipál la’ós Povu Timor-Leste ne’ebé hetan oho no terus barak.

3. Ami husu atu estadu, familia no povu Timor-Leste lori kazu desaperesimentu Daitula nia ba públiku ka komunidade internasionál nia oin la’ós subar-subar hanesan Daitula uluk na’ok ema ruma nia sasán privadu mak trata kazu ne’e subar de’it.

4. Iha biban ida ne’e, ami hakarak husu ba estadu Indonézia atu labele fase liman ba kazu ema besik rihun atus rua mak mate no lakon ba okupasaun ilegál iha TL inklui labele fase liman ba kombatente sira ne’ebé militár indonézia halakon forsadamente.

5. Ami mós husu ba komunidade International liu-liu Nasoins Unidas atu labele suporta de’it ba mekanizmu nasionál sira kona-ba justisa ba krime grave ne’ebé durante ne’e la hetan justisa no lia-loos maibé tenke foti asaun efetivu ruma hodi buka dalan ba fornesimentu lia-loos no justisa ba Povu Timor-Leste no povu tomak iha mundu rai klaran mundu.

6. Ikus liu husu ba família no rede rezisténsia Daitula nia atu labele monu ba lalais ba polítika kari rahun ne’ebé ema balun halo hodi dezvia lia-loos no justisa ba Komandante Famozu David Alex Daitula. Tanba lia-loos no justisa iha nia dalan própriu hodi ita tomak bele hetan rekooperasaun ba dignidade hanesan família, ativista no nudár Timor-oan.

Viva Daitula, Viva Mahudu no Viva Povu barak ne’ebé mate ba kauza Ukun rasik an!

Fracelino Antonio Ximenes - Portavós.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.