segunda-feira, 13 de julho de 2015

KOK-HANITA Ignora Regra Empeñamentu

.


Fundasaun Mahein 


Hafoin insidenti boot ida iha Baguia loron 8 fulan Marsu tinan 2015 no insidenti seluk uluk hasoru autoridade Estadu no estraga bens públiku no komunidade nian. Governu hola medida rezolusaun ida tuir Konstitusaun RDTL alinea d) N.o 1 artigu 115 kona-bá kompetensia Governu nian hodi asegura orden públika no desiplina sosial. Nune’e Rezolusaun N.o11/2015, 11 de Março ne’ebé Konsellu Ministru hasai nia misaun atu prevene no reprimir aktu kiminozu grupu ilegais nian. Impoin ba Governu no adopta medida atuasaun konjunta forsa defeza no siguransa tuir Lei N.o 2/2010, Lei Siguransa Nasional N.o 3) artigu 36 nia haruka.

Iha rezolusaun ne’e rasik husu aprova empeñamentu operasional konjuntu PNTL no F-FDTL atu prevene no reprimir aktu kriminozu grupu ilegal ne’ebé kauza instabilidade ba Nasaun, liu husi operasaun konjunta nia atuasaun uza forsa ho proporsional.

Nune’e iha loron tuir mai Konsellu Ministru hasai Rezolusaun Governu N.o12/2015 de 18 Marsu aprova Regra Empeñamentu Forsa-Tarefa iha loron 12 Marsu 2015. Hafoin konsulta ho Parlamentu Nasional no hato’o ba Prezidente Respúblika hodi ratifika. Regra Empeñamentu ne’e ratifika iha loron 17 Marsu 2015 hanesan Dekretu Prezidente Repúblika N.o4/2015 de 18 de Março.

Konsidera katak Regra Empeñamentu Forsa-Tarefa respeita ba direitu, liberdade no garantia sira sidadaun nian, direitus umanus no povu nian, prinsipiu legalidade, inklui norma sira husi direitu internasional maka vigor. Portantu Timor-Leste ratifika mos konvensaun importante sira hanesan Parlamentu Nasional ho Rezolusaun N.o 9/2003 de 17 de Setembru, Ratifika Konvensaun Kontra Tortura no Tratamentu Kruel, Desumanu ka Degradantes no aprova iha loron 10 Dezembru 2002. Inklui konvensaun seluk ne’ebé Timor-Leste ratifika ho rezolusaun Parlamentu Nasional N.o 18/2002 de 13 Dezembru, Ratifika Konvensaun Jenebra, Relativas Protesaun Vitima iha Konflitu Armadu no nia Protokolu Rua Adisional sira.

Tanba ne’e Regra Empeñamentu Forsa-Tarefa atua iha ambitu empeñamentu operasional konjuntu iha termu uzu forsa nu’udar previstu iha aritgu 7, Lei N.o 02/2010, de 21 de Abril, Lei Siguransa Nasional.

1. Uza forsa no ameasa atu uza forsa hosi Forsa Defeza no hosi Forsa no Servisu sira Seguransa sei hare’e, deit, ba Konstituisaun no lei iha vigor, liu-liu ba regra sira hosi Direitu Internasional mak hala’o iha Timor-Leste.

2. Uza forsa, ameasa atu uza forsa ka hala’o knar ho uza forsa sei hetan kontrolu, politiku no juridiku, hosi definisaun ba regra empeñamentu nian.

3. Regra sira empeñamentu nian ba forsa no ema mesak, iha nível hotu-hotu komandu nian, sei defini sirkunstansia, kondisaun, grau no forma, ne’ebé mak forsa ne’e bele uza.
.
4. Regra sira empeñamentu nian hakru’uk ba direitu, liberdade no garantia sira ema-sidadaun nian, direitu ema no povu nian, prinsipiu legalidade, liu-liu norma sira hosi direitu internasional mak iha vigor.

5. Regra sira empeñamentu tuir ho tipu kazu atu uza forsa nian, hosi entidade tomak mak forma Sistema Integradu ba Seguransa Nasional, ses hosi kazu lejitima defeza, ema mesak no atu halo protesaun ba forsa.

6. Regra sira empeñamentu ba FALINTIL-FDTL (F-FDTL) sei hato’o hosi Xefe Estadu Maior Jeneral Forsa Armada (CEMGFA) no, ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), hosi Komandante-Jeral PNTL, hetan aprovasaun, iha kazu rua ne’e, hosi Konsellu Ministru no halo ratifikasaun hosi Prezidente Repúblika, uainhira envolve empeñamentu hosi F-FDTL.
.
Hodi komprimenta ba Regra Empeñamentu, antes ne’e FM nia relatoriu aviza tiha ona ba KOK-HANITA hodi hakruk ba regra ne’ebé aprova ona no lei sira seluk ne’ebé regula atuasaun sira husi forsa siguransa no defeza.

Nune’e operasaun la’o fulan tolu ona desde fulan Marsu tinan 2015. Elementu lubuk ida husi grupu ilegal entrega-an ba KOK-HANITA hodi prosesa tuir lei nia regula. Maske nune’e responsavel prinsipal husi grupu ne’e nian to’o agora seidauk hatene nian paradeiru no Estadu hasai ona millaun rua ba operasaun ne’e rasik.

Operasaun la’o dadaun akontese tan insidenti seluk iha loron 28 fulan Juñu tinan 2015 rezulta membru ida husi KOK-HANITA (F-FDTL) hetan kanek, deskonfia tiru husi grupu ilegal. Nune’e resposta ba insidenti ne’e, operasaun intensifika liu-tan (loron no kalan) iha area Laga – Baucau nian.

Hafoin akontesementu iha Laga loron 28 fulan Juñu tinan 2015, KOK–HANITA liu husi media nasional aviza sei hapara movimentu viaturas sira no submete ba pasa-revista iha area operasaun ba sidadaun hotu-hotu exeto titular orgaun soberania na’in haat, Komandante Jeral PNTL no Chefe Estado Maior Genral das F-FDTL.

Nune’e operasaun aperta liu-tan hasoru antigu Komandante Mauk Moruk ho nia grupu iha area ne’ebé deskonfia hanesan sira nia subar fatin. Situasaun iha area operasaun KOK-HANITA halo dadaun julgamentu iha fatin akontesementu. Insidenti fatal ida iha loron 2 fulan Jullu tinan 2015 rezultadu populasaun ida mate deskonfia tiru husi membru KOK-HANITA iha Postu Administrativu Baguia – Baucau.

Insidenti seluk husi KOK-HANITA halo agresaun hasoru Juis Tribunal Baucau nian ida iha dalan Dili ba Baucau, loron 28 fulan Juñu tinan 2015. Agresaun seluk hasoru médiku ida iha Suku Saelari Postu Administrativu Laga, loron 1 fulan Jullu tinan 2015 tanba deskonfia apoiu ai-moruk ba grupu Mauk Moruk nian. Iha kazu agresau hasoru médiku ida husi Saelari nian, memebru KOK-HANITA hato’o ba médiku no komunidade katak dadaun ne’e Estadu de-sitiu ka emerjensia.

Iha ne’e, FM konsidera atuasaun KOK-HANITA fora husi normalidade bázika. Portantu membru KOK-HANITA uza nia poder hodi hatete ba komunidade katak dadaun ne’e Estadu de-sitiu ka emerjensia hodi limite movimentu populasaun nian iha area operasaun. Maske Rezolusaun N.o 11/2015, 11 de Março, ne’ebé Konsellu Ministru hasai nia misaun atu prevene no reprimir aktu kiminozu grupu ilegais nian. La’os Estadu de-sitiu ka emerjensia.

Situasaun ida ne’e implika no hapara atividade sira iha komunidade. Nune’e FM nia monitorizasaun rejista eskola balu iha Postu Administrativu Laga merenda eskolar la halo tanba fos la iha. Portantu la admite movimentu ba Baucau-Vila hodi hola fos.

Enkuantu Postu Saúde Saelari taka provizoriu tanba médiku ne’ebé hetan agresaun husi membru KOK-HANITA halo hela tratamentu iha Laga-Vila. Maske membru KOK-HANITA deskonfia médiku refere apoiu ai-moruk ba grupu Mauk Moruk maibe durante ne’e médiku refere fo asistensia mediku ba KOK-HANITA iha area Saelari nian.

Situasaun seluk husi operasaun ne’e rasik membru KOK-HANITA la autoriza negosiante movel balu fa’an nesesidade báziku hanesan fos iha Postu Administrativu Laga. Tanba deskonfia komunidade balu apoiu lojistika ba grupu Mauk Moruk.

Antes ne’e KOK-HANITA aviza tiha ona katak komunidade tenki koopera. Enkuantu preokupasaun husi komunidade Postu Administrativu Laga, prezensa KOK-HANITA atu asegura siguransa ba komunidade ka hatauk komunidade ho agresaun no ameasa. Oinsa bele hetan kooperasaun diak husi komunidade?

Nune’e komunidade Suku Saelari Postu Administrativu Laga ne’ebé afetadu husi operasaun ne’e husu atu refujia ba fatin seluk ne’ebé livre hodi fo espasu ba KOK-HANITA halo operasaun. Preokupasaun ida ne’e membru Parlamentu Nasional foti maka’as iha plenaria tanba komunidade inosente sai vitima ba operasaun ne’e rasik

Rekomendasaun

Ho ida ne’e FM konsidera atuasaun KOK-HANITA ignora Regra Empeñamentu, lei no konvensaun sira ne’ebé Timor-Leste ratifika. 

Tanba ne’e FM rekomenda:

• Prezidente Repúblika iha nia kualidade nu’udar Komandante Supremu Forsa Armada aviza ba KOK-HANITA tenki komprimenta ba Regra Empeñamentu tuir rezolusaun ne’ebé Governu hasai ona no hetan ratifikasaun husi Prezidente Repúblika. Tanba vitima husi komunidade kontinua aumenta no rezulta balu mate nu’udar kauza husi operasaun KOK-HANITA.

• Lider nasional sira hamutuk ho relijioza sira aproxima antigu Komandante Mauk Moruk ho dalan pasifika no dialogu. Nune’e bele hametin unidade nasional.

• Antigu Komandante Mauk Moruk entrega-an ba Estadu hodi kolabora ho justisa.

• Ministériu Públiku atu investiga no prosesa kazu hirak ne’ebé komete husi membru KOK-HANITA durante operasaun.


• KOK-HANITA tenki investiga no aplika prosesu disiplinar ba membru sira ne’ebé komete infrasaun disiplinar durante operasaun, hanesan deklarasaun ne’ebé hato’o ona husi Porta-voz KOK-HANITA.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.