segunda-feira, 6 de julho de 2015

SOSIEDADE SIVIL ENKORAJA MP INVESTIGA XANANA

.

Timor Post- 06 de julho de 2015

DILI—Sosiedade Sivíl inklui Judicial System Monitoring Program (JSMP) ho Assosiasaun HAK, enkoraja Ministériu Públiku (MP) atu investiga eis Primeiru Ministru atuál Ministru Planeamentu i Investimentu Estratéjiku, Xanana Gusmão, kona-ba kazu deporta drogadu sidadaun Indonézia nain lima (5) ba Jakarta-Indonézia, iha loron 26 fulan-Outubru 2012.

Pozisaun JSMP nian ne’e relasiona ho deklarasaun Xanana nian iha Tribunál Distritál Dili (TDD), Kinta (02/07/2015) katak, desizaun deporta drogadu nain lima ne’e liu-hosi Aeroportu Komoro-Dili, la’ós desizaun eis Komandante Servisu Investigasaun Kriminál, Calistro Gonzaga, maibé desizaun konsellu superior seguransa nian.

Tanba ne’e, Xanana ho lian maka’as deklara iha TDD nu’udar sasin ba kazu ne’e katak, tuir loloos nia mak sai arguidu ba kazu ne’e la’ós Calistro Gonzaga tanba Calistro Gonzaga kumpri de’it orden.
Xanana hatete, desizaun ne’ebé nia parte foti ne’e bazeia ba akorgu ho governu Indonézia.

Katak, bainhira iha trafikante droga ruma nu’udar sidadaun Indonézia lori aimoruk droga tama Timor Leste no hetan kaptura hosi autoridade seguransa iha Timor Leste maka Governu Timor Leste entrega ba Governu Indonézia liu hosi Bandan Narkotika Nasionál Indonézia (BNNI), tanba sira nia lei forte hodi kondena ema sira lori droga no konsumi droga.

JSMP konsidera deklarasaun Xanana nian ne’e verbal de’it. Tanba ne’e, JSMP enkoraza MP ho aten brani tuir lei atu halo investigasaun foun ba Xanana.

“Ho deklasaun ne’e ami enkoraja Ministériu Públiku bele halo investigasaun liu ba sasin hodi hatene kazu loloos nia prosesu hun to’o rohan iha ne’ebé,” hatete Diretór Ezekutivu JSMP, Luis Oliveira Sampaio ba Timor Post iha nia kna’ar fatin Kolmera, Sesta (3/07).

“Investigasaun MP ba sasin maka hetan duni verdade eskrita dehan desizaun deporta kurir droga sira bazeia ba akordu, MP bele arkiva kazu ne’e, mais ne’e kompeténsia tomak iha Juis sira,” subliña Luis.

“ JSMP enkoraja Juis koletivu sira ne’ebé preside kazu ne’e, atu labele infulénsia ho sasin (Xanana) nia deklasaun, mais husu atu foti desizaun ho imi nia konsiénsia tuir lei bazeia ba faktus ne’ebé produs iha audénsia julgamentu ne’e,” hatutan Luis.

Entretantu Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro, hatete, kazu deporta kurir droga na’in lima ba Indonézia ne’e kontra konstituisaun artigu 69 ba prinsípiu separasun poder.

Tuir Asosisaun HAK, orden ne’ebé altura eis Premeiru Ministru nu’udar Ministru defeza hasai deporte kurir na’in lima fila laas liu lei inan. Agora iha kazu ne’e ida fó orden ne’e mós sala, ida ne’ebé ezekuta orden ne’e mós sala. Tanba orden ba kazu ne’e kontra lei, tanbasa arguidu tenke kumpri?

Monteiro hatutan, se lei seidauk iha para julga distributor ba autor droga sira, la’ós solusaun maka deporta sira fila ho MoU. Mais loloos Estadu tenke halo akordu estradisaun ne’ebé involve orgaun soberanu 4 ne’ebé iha nasaun RDTL, no autoridade judisirio sira tenke involve,entre pais rua,tenke ho akordu tuir lei.

“Sei laiha akordu estradisaun hosi Estadu nasaun rua, loloos labele deporta kurir droga sira, tan ne’e agora sasin atual MPIE dehan bazeia nia desizaun, husu juis atu kondena nia, no juis labele tauk. Ami fó hanoin nafatin ba juis koletivu atu labele influénsia ho deklarasaun sasin foin lalais, mais husu atu kontinua mantein imi nia impasial, nune hatun desizaun tuir juis sira nia konsiénsia bazeia ba lei ho provasu ne’ebé produs ona iha audénsia julgamentu,” afirma Monteiro.

Maske nune’e, Parlamentu Nasionál (PN) rekoñese katak, desizaun Primeiru Ministru (Xanana Gusmão) iha V Governu Konstitusionál ne’ebé deside hodi deporta fila fali sidadaun Indonézia na’in lima (5) hanesan autor droga, tanba bazeia duni ba Memorandum of Understanding (MoU) ne’ebé asina ona.

Vise Prezidente Komisaun A, deputadu Arão Noe de Jesus hatete, desizaun xefe governu nian iha momentu ne’eba deside hodi deporta fila sidadaun Indonézia na’in lima tanba bazeia ba akordu entre estadu rua.

Nia esplika, molok halo deportasaun ba sidadaun Indonézia ne’ebé sai hanesan kurir drgoa, MoU ne’e rasik antes ne’e estadu Timor-Leste no Indonézia asina ona.

“Ita tenke haree ba buat ne’ebé iha. Ita iha akordu entre estadu rua, kaundu se iha detein ruma ne’ebé iha jaringan ne’e mai hosi Indonézia, klaru bele favorese justisa iha Indonézia para deskobre ninia hun. No ida ne’e normal entre estadu,” haktuir deputadu Arão ba Timor Post iha PN, Sesta (03/07).

Tanba ne’e Arão dehan, tenke haree kazu por kazu, no labele jeneraliza de’it ba dehan kazu (droga) ne’e krime depois governu deside entrega de’it ba iha ne’eba (Indonézia) sem halo liuhosi justisa.

“Ita tenke haree kazu ne’e nia nivel. Tanba entre estadu, entaun ita mós iha interese, ita mós iha ligasaun entre INTERPOL (International Police) Timor ho Indonézia no katak sei iha kontaktu, katak hosi justisa ne’e ita bele detekta tan hosi ema kriminozu sira ne’e ita bele investiga hosi parte ne’eba hodi bele foti tan informasaun (kazu) ne’e barak liutan atu hamate ninia jaringan, ha’u hanoin entre estadu bele halo para oinsa bele hakotu sistema sira hanesan kona-ba droga nian,” esplika Arão.

Nia afirma, durante iha Timor-Leste atu halo prosesu ka julgamentu ruma hasoru autor droga sira só uza de’it kodigu penal liliu kona-ba droga nian, tanba lei droga rasik Timor-Leste seidauk kria.

“Autor droga sira ne’ebé maka kaptura iha Timor-Leste la’ós hotu-hotu tenke deporta fila hodi ba prosesa iha Indonézia, maibé tenke haree kazu por kazu. Por ezemplu kaptura no detein iha Timor mas ninia jaringan ne’e iha ne’eba detekta tiha ona, mas sira (autoridade Indonézia) presiza atu kaer tan ema sira seluk iha ne’eba entaun sira presiza evidénsia no evidénsia tenke fó hosi ema ne’ebé kapturadu ne’e, no hosi ida ne’e estadu rua bele halo kooperasaun para bele fasilita hodi deskobre no hamate jaringan ne’e,” katak Arão.

Arão akresenta, mezmu oras ne’e dadauk Timor-Leste seidauk iha lei droga nian, maibé esforsu estadu nian maka sei kontinua kombate problema sira ne’e.

Oras ne’e dadauk proposta Lei droga nian, hosi parte governu hato’o ona mai iha Meza Parlamentu nian, no hein katak iha tempu besik meza Parlamentu bele baixa lalais mai iha Komisaun A hodi halo diskusaun no hetan aprovasaun iha plenária, para sai hanesan baze legal ida. (max/tay)
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.