sexta-feira, 14 de outubro de 2022

Komisaun B sei bolu urjente MI, MD no PNTL halo klarifikasaun ba kazu osan $130.000

Tatoli- Natalino Cota

DILI, 14 outobru 2022 (TATOLI)— Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi Komisaun B, ne’ebé trata ba asuntu Seguransa, Defeza no Negósiu Estrajeiru, sei bolu urjente Ministru Defeza, Vise Ministru Interiór no Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), atu esplika kazu osan fíziku ho montante $130.00 ne’ebé autoridade polisiál hala’o apreensaun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, tersa (04/10).

Autoridade polisiál PCIC no SNI foin lalais halo apreensaun ba osan ho montante $130.000 iha aeroportu, ne’ebé deskonfia hosi membru partidu balun atu lori bá rai-li’úr, maibé tanba montante osan ne’e liu $10.000, nune’e ekipa servisu intelejénsia halo apreensaun hodi submete ba justisa.

“Ha’u konvoka ona enkontru iha komisaun B, nune’e ami sei bolu urjente aparellu Estadu hotu, ne’ebé ligadu ho Ministériu rua hanesan Ministru Interiór no Ministru Defeza no PNTL atu mai esplika situasaun hotu ne’ebé akontese daudaun ne’e, liuliu kazu osan $130.000 no infromasaun kona-ba demisaun Ajente Xefe Polísia Gastão Piedade” Prezidente Komisaun B, José Agostinho Siqueira “Somotxo”, hateten ba jornalista sira iha Parlamentu Nasionál, sesta ne’e.

Komisaun B preokupa ho situasaun sira ne’ebé daudaun la’o hela hela iha rai-laran, liuliu informasaun kona-ba demisaun ba Ajente Xefe Polísia,Gastão Piedade.

“Iha loron 19 outubru, ami sei bolu aparellu Estadu sira hotu hanesan Polisia Nasionál Sebisu Investigasaun Kriminál(PNSIK), Serbisu Informasaun Polisia (SIP), Serbisu Nasionál Intelejénsia (SNI) hodi husu sira nia esplikasaun kona-ba situasaun sira hotu hanesan liga ba rede sira ne’ebé lori ita nia joven sira ba rai li’ur no kazu sira ne’ebé agora akontese,” katak.

Somotxo konsidera situsaun hanesan haruka joven sira ba rai li’ur ne’e tanba iha rede organizadu sira mak fasilita, nune’e tenke kombate.

“Tanba sira (joven-sira) ne’e naran hakark ba rai li’ur, maibé iha rede ruma maka fasilita”, nia afirma.

Molok ne’e, Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Alfonso Lopez hateten kazu osan fíziku ho montante $130.00 ne’ebé autoridade polisiál hala’o apreensaun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, tersa (04/10), iha hela prosesu validasaun no promosaun hodi submete ba Tribunál.

Entretantu, rejime jurídiku ba prevensaun no kombate brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu haktuir iha lei númeru 17/2011 ne’ebé publika iha 28 dezembru ho lei n.o 5 /2013/III primeira alterasaun ba lei númeru 17/2011, 28 dezembru.

Devér jerál iha artigu 7 ne’ebé ko’alia konaba obrigasaun deklara osan, alínea 1 hatete sé de’it ne’ebé tama no sai hosi teritóriu Timor hodi lori no hatama osan ho montante $10.000,00 ou liu tenke deklara ba autoridade alfándega.

Alínea 2. Kopia hosi deklarasaun ne’e, imediatamente alfándenga sei haruka ba Unidade Informasaun Finanseira iha Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés). Alínea 3 esplika autoridade alfándenga sei halo apreensaun ba osan ne’ebé la halo deklarasaun no halo deklarasaun falsa tanba konsidera ba suspeitu brankamentu kapitál ou finansiamentu ba terrorizmu. Alínea 4 hatete autoridade judisiál mak iha kompetensia hodi apresia ho prazu másimu loron tolu. Alínea 5 autoridade judisiál mak iha kompetensia hodi deside, hodi konfirma sirkunstánsia hosi karaterístika valór ne’ebé autoridade apreende.

Nune’e, iha Kódigu penál Timor-Leste iha artigu 313 ne’ebé ko’alia kona-ba brankeamentu ba kapitál. Nune’e iha Alínea 1 hatete ema ne’ebé, maski hatene katak bem ka produtu ruma mai hosi krime terrorizmu, tráfiku ho arma ka produtu nukleár, ema nia tráfiku ka venda, pornografia ho menór, korrupsaun, burla ka extorsaun, fraude fiskál, tráfiku ho espésie protejida no tráfiku ho órgaun ka tesidu umanu ka krime grave seluk tan, ne’ebé ema ruma komete, ho kompartisipasaun oin naran ida, no fó-fatin ba pena ho limite mínimu aas-liu prizaun tinan 4.

Kódigu penál Timor-nian artigu 133 ko’alia konaba finansiamentu ba terrorizmu esplika, ema ne’ebé, ho meiu naran ida, diretamente ka indiretamente no intensionalmente, fornese, rekolle ka detein fundu ka bem naran ida no mós produtu ka direitu ne’ebé bele transforma ba fundu, buka atu hetan bem, fundu, produtu ka direitu sira-ne’e, ho intensaun atu uza ka hatene katak bele uza, totalmente ka parsialmente, hodi planeia, prepara ka pratika aktu sira-ne’ebé artigu 131, númeru 1, prevee ka prátika aktu sira- ne’e ho intensaun referida iha artigu 132, númeru 1, sei hetan pena prizaun tinan 12 to’o tinan 25.

Foto, Facebook.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.