quarta-feira, 20 de fevereiro de 2013

“Negosiasaun CMATS Presiza Involve Alkatiri Ho Teixeira”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 20 Fevereiru 2013 

Organizasaun Naun Govermental (ONG) Luta Hamutuk (LH) Husu ba Ministeriu Petroliu Rekursu Minarais bainhira deside distinu akordo Certain Maritime Agreement of Timor sea (CMATS), tenki envolve Peritus mina rai nian hanesan Dr. Mari Alkatiri ho Jose Teixeira, nune’e iha futuru bainhira halo explorasaun iha area Joit Petroleum Development Area (JPDA) la fo inpacto negativu. 

“LH husu atu V Governu ne’ebe lidera nafatin husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao atu iha renegosiasaun bele envolve mos peritus Timor oan sira nebe iha esperensia, kapasidade no kuinesementu iha negosiasaun, hanesan eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri, Jose Teixeira, inklui sira seluk tan,” Mericio Akara haktuir piu husi konferensia imprensa, iha knua LH, Palasiu, segunda (19/2). 

Direktur Ezekutiva ONG LH Mericio Akara dehan, CMATS nudar mata dalan ba negosiasaun Greater Sunrise (GS) no fronteira Maritima entre Timor Leste ho Australia tanba ne’e Ministru Petrolium tenke deklara lolos pozisaun Timor, bainhira maka CMATS remata, atu nune’e bele minimiza preokupasaun povu tomak iha nasaun ida ne’e. 

“Agora tempu ona akordu ne’e atu mate ona ne’ebe ami nia hanoin, nia impaktu ne’e sei bo’ot, ne’ebe ami deskondorda oituan Ministru petroliu ne’ebe dala dala barak hateten katak, buat sira ne’e fasil buat sira ne’e laiha problema,” dehan Mericio Akara. 

Tuir Mericio Akara, CMATS laos problema ida ne’ebe diak no fasil tamba akordu refere halo entre nasuan rua (TL-Australia) laos ho kompania rai laran, tamba ne’e sei iha impaktu boot bainhira entre nasaun rua ne’e ida la kumpri nia responsablidade id abele lori ida ba prosesu tribunal Internasional. 

Tanba ne’e, Ministeriu Petrolium tenki koalia buat ne’ebe mak los bazeia ba agreement ne’ebe mak iha hodi esplika ba povo ho liafuan ne’ebe maka simplist hodi hodi labele koko subar buat ruma, tamba ida ne’e interese nasional ne’ebe presija transperensia. 

Mericio Akara esplika katak, governu tenki atende problema CMATS ho seriu laos halimar, tamba dadaun ne’e Timor nia orsamentu depende de’it ba Baundang, ne’ebe Bayundang kuandu maran (2014), kalkulasaun Kitan, esplora entre tinan 10-15 deit entaun fornese osan mai ita ne’e sei hotu entaun ita tenki hanoin ona tinan 10-15 oin mai ne’e iha ne’ebe tan. 

Alternativu mak Greater Sunrise, tanba Greater Sunrise sei fornese osan boot mai Timor ho durasaun tinan 50 oin mai. Bazeia ba Greater Sunrise dever Governu tenki halo negosiasaun maksimun, maibe kuandu negosiasaun halo ho halimar sei sei mosu impaktu negativo ba Timor Leste. 

“Ami mos la konkorda Ministru Petrolium ne’ebe sempre dehan katak, laiha problema ne’ebe hateten katak, Governu garante nafatin dezenvolvimentu tasi mane halo suplay Base atu halo LNG, Refinaria nian sempre koalia ida ne’e, maibe iha kontestu ida ne’eba ami agora iha hanoin se sasan sira ne’e momentu ne’e ba atu halo ne’e tanba Pipeline ne’e atu mai iha Timor, maibe agora buat seluk fali tan ona.
,

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.