quinta-feira, 31 de janeiro de 2013

“Inflasaun A’as Iha 2012, Hatodan Ema Kiak”

.

Jornal Independente - Kinta-Feira, 31 Janeiru 2013 

Inflasaun iha Timor Leste sa’e to’o pursentu 11 iha tinan kotuk no situasaun ida ne’e hatodan moris povu kiik sira, Organizasaun naun Govermental (ONG) La’o Hamutuk hateten. 

Tuir relatoriu kona ba Proposta orsamentu jeral Estadu (OJE) ba 2013, La’o Hamutuk nian, hateten beibeik no dala barak ona Governu liu husi komunikadu, palestra no dokumentu ofisial hateten katak, Timor-Leste iha kreximentu ekonomia ‘double digit’ ami triste tebe-tebes basa’a kresimentu ekonomia ida ne’e akompania ho nivel inplasaun ida ne’ebe “double digit”, no aumenta pobreza no hamlaha, maske hafoin gasta biliaun dollar. 

Iha relatoriu ne’e sosiedade sivil dehan, inflasaun hanesan maka’as ba ema kiak, dezenpregu ne’ebe sa’e bainhira labarik sira sai tiha joven, no povu sira iha Distritu labele hetan distribuisaun benefisiu ida ne’ebe igual. 

“Desigualidade ida ne’e, jeralmente rejultadu husi malisan rekursu, rezultadu husi planu ne’ebe fraku, prioritiza tempu badak, no investimentu oituan iha ekonomia lokal ne’ebe produtivu,” dehan Relatroiu ne’ebe Jornal ne’e asesu horseik. 

“Rata-rata inflasaun 11% iha Timor-Leste durante 2012, tanba depresiasaun USD no presu mundial ne’ebe sa’e, maibe iha influensia maka’as husi despeza Governu Timor Leste, ita besik laiha ekonomia domestika ida ne’ebe produtivu atu bele simu osan sira ne’ebe fakar sai ne’e. 

La’o Hamutuk hateten, Orsamentu Estadu ekspeta katak, inflasaun iha tinan ida ne’e sei menus to’o 7%, maibe bainhira laiha kriasaun ekonomia lokal no mos bainhira despeza estadu nafatin sa’e, sei dudu inflasaun sa’e maka’as liu tan. 

“Relatoriu ba Survey reseita no despezas uma kain nian ba 2011 maka dalan atu sukat nivel pobreza no infdikador sira seluk, infelismente, relatoriu ida ne’e seidauk publika, Parlamentu renke husu relatoriu ne’e atu ajuda hodi foti desizaun ne’ebe diak,” ONG La’o Hamutuk sujere. 

Estudu ida ne’e hala’o durante tinan ida, atu hamenus efeitu hirak ne’ebe mosu tanba variasaun sazonal sira iha rejultadu, maibe to’o hoin loron, tuir La’o Hamutuk, governu fo sai rejultadu kompletu kona-ba estudus ne’e ba publiku hodi hatene.
,

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.