terça-feira, 29 de janeiro de 2013

PM Xanana Gusmao; “Sei Fo Projeitu $3 Ba CPD-RDTL”

.

Jornal Timor Post - Segunda-Feira, 28 Janeiru 2013 

Kintu (V) Governu Konstitusional ho politika foun ida atu involve sidadaun tomak ba dezenvolvimentu, tanba ne’e, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao hatun ona desizaun, hodi nune’e fo projeitu $3 (Dollar tolu) ba grupu CPD-RDTL hodi implementa. 

Depois liu husi inkontru entre membru V Governu konstitusional iha salaun Ministeriu Negosiu estranjeiru no Koperasaun (MNEK) sabadu semana kotuk, atu iha politika ida atu nune’e involve mos massa CPD-RDTL (Conselho Popular Democratico Republika Demokratica de Timor Leste) sira ba dezenvolvimentu. 

Desizaun ne’e hatuun husi xefi do governu ba dalimak ne’e tanba haree ba realidade ne’ebe mak agora akontese iha terenu massa CPD-RDTL okupa rai komunidade husi Sub Distritu fatuberliu Distritu Manufahi nian hodi halo komunal. 

Tanba komunidade sira husi fatuberliu la konsidera grupu ne’ebe mak lidera husi Antonio Aitahan Matak, tanba ne’e, PM Xanana Gusmao fo projeitu $3 ba massa sira para envolve mos. 

“Ohin, iha ami nia enkontru Primeiru Ministru agora haruka hau atu tun diretamente ba Fatuberlihu hodi sorumutu ho massa CPD-RDTL sira para fo projeitu $3 ba sira, ida ne’e Primeiru Ministru (Xanana-red) nia hanoin,” haktuir Sepretariu Estadu Formasaun Politika Profesional Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa ba Jornalista sira (26/1) iha Hotel Ramelau Aimutin, Dili. 

Tanba xefe Governu ho nia desizaun hodi aumenta tan orsamentu ba SEPFOPE ne’ebe mak agora kuaze miloens dollar rua nolu resin ba sekretariu ne’e hodi jere implementa programa tomak ne’ebe maka sita ona iha proposta orsamentu. 

Antes ne’e mos, Prezidenti da Republika, Taur Matan Ruak ho membru Governu halo ona sorumutu ne’ebe maka to’o ohin loron seidauk iha solusaun, depois antes ne’e iha mos Maijor Jeneral Falintil Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur tun diretamente hodi husu ba massa CPD-RDTL atu iha vizaun ida oinsa kontribui ba estabilidade no hadiak ekonomia maibe ho maneira ne’ebe maka la’os agora halo dadaun.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.