quarta-feira, 24 de outubro de 2012

Direitor Balun Riku Matak “Halo Poligamia”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 24 Outubru 2012 

Tinan 10 Timor Leste restaura nia ukun an, ida ne’e bele dehan, benefisia ba ema balun deit, Povu maioria iha teritoria Timor tomak kuaze nunka senti benefisiu husi ukun rasik an ida ne’e. 

Ironi liu, ukun-an ida ne’e la fo vantazen ne’ebe ekelibriu ba ema hotu atu bele moris diak, tanba ne’e, hirak ne’ebe kaer poder ou besik ukun nain sira riku ba beibeik no hirak ne’ebe ‘for a de area cobertura’ husi ukun nain sira sempre kiak no halerik loron kalan. 

Realidade ne’ebe povu barak senti hela mak kauza funsionariu estadu nian moris diak, maibe, aileba nia oan sira kontinua terus la iha rohan. Iha fati-fatin ou iha Dili, komunidade sira haree no kaer ho liman funsionariu publiku balun ho nivel Diretor ‘riku matak’ tiha ona.

 La iha dalan seluk mak povu atu kondena situasaun injustisa ida ne’e, se povu tau ba kestaun, ema balun bele dehan, ne’e laran moras. 

Ho kbi’it la asesu ne’ebe mukit tebes ne’e, povu sira uza deit SMS ba Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) hodi informa katak, direitor balun agora ‘riku matak tiha ona’. 

Liu husi Work Shop, “Serviso ho displina no responsablidade iha Administrasaun Publiku maka dalan hodi promove Governasaun diak” ne’ebe hala’o iha salaun Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP), Comoro, Dili, Tersa (23/10), Provedor Sebastiao Diaz Ximenes relata katak, nia simu sms husi komunidade ne’ebe vizinhu no Diretor Geral ne’ebe servisu iha Ministeriu balun katak, sira riku derepenti deit. 

 “Komunidade sira ralata mai hau liu husi sms katak, direitor ne’e nia feen ho kareta ida, laen ho kareta ida no oan ho kareta ida, dala ruma fen ida iha Indonesia no ida iha Timor,” informa Sebastiao Diaz Ximenes. 

Diretor balun mos, tuir Sebastiao, nia oan ida eskola iha Indonesia no oan ida seluk mos eskola iha Australia. “hau atu dehan deit katak, osan sira sosa kareta bar-barak no haruka osan sira ba eskola ‘bergensi’ iha Indonesia no Australia ne’e foti husi ne’ebe,” Sebastiao Diaz sublinha hikas. 

Sebastiaon dehan, ema ne’e tama servisu nuudar funsionariu publiku, buat ida laiha, talvez sae deit motor uzadu ida, maibe la liu fulan tolu deit sosa ona kareta privadu no modifika nia vida social tomak. Balun fali, tuir Sebastiao, fou-foun husi Distritu mai buka vida iha Dili aluga kuartu ida (kos-kosan), maibe hetan tiha servisu iha governu modifika nia vida tomak to’o sosa uma ho folin U$ 10.000, sosa kareta ho folinn karun, hola tan feto kiik (halo poligamia) iha Indonesia. 

Ho mudansa moris diretores estadu nian sira hanesan ne’e, PDHJ propij atu Parlamentu nasional halo lei ida hodi obriga diretores sira mos tenki aprejenta nia riku soin ba publiku. 
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.