quinta-feira, 18 de julho de 2013

Advogadu Timor-oan Seidauk Bele Envolve Arbitrazen; “Kompania Australia Husu Dada Aan Husi Tasi Timor”

.

Jornal Independente - Kinta-feira, 18 Julhu 2013 

Ministru Petroliu no Rekursu Naturais Alfredo Pires hateten, Governu Timor-Leste desidi uza advogadu internasional sira hodi defende direitu Timor-oan sira ba kazu Certain Maritime Ageement in the Timor sea (CMATS) iha arbitrazen internasional tanba kazu ne’e a’as liu. 

Governu TL desidi ona lori kazu CMATS ba arbitrazen internasional no Governu Australia ne’ebe lidera husi Julian Gillard hato’o ona resposta katak, konkorda hodi hasoru malu ho TL iha arbitrazen. 

Primeiru Ministru Xanana Gusmao hili ona advogadu ida husi Inglatera hodi sai defensor ida ba Timor-oan sira, no Australia hili ona advogadu ida husi Estadus Unidos Amerika. 

Durante ne’e pergunta boot ida iha publiku TL nia leet katak, advogadu Timor-oan ruma sei involve iha ekipa defensor TL ba iha arbitrazen ka lae. 

Ministru Alfredo dehan, advogadu Timor-oan sira la tama iha ekipa advogadu TL nian ba iha kazu CMATS tanba kazu ne’e so advogadu sira ne’ebe mak iha esperensia barak no a’as mak bele koalia. 

“Laos dehan katak ita la involve advogadu Timor-oan, maibe kazu ne’e laos ba ita atu aprende esperensia, maibe kazu ita tama nuudar interese nasuan nian, ne’ebe kazu ne’e presiza advogadu husi leten deit,” dehan Alfredo. 

Nia dehan, Singapura pronto fo treinamentu kona-ba lalaok, inklui oinsa sai defensor iha arbitrazen internasional ba advogadu Timor-oan sira atu nune’e iha futuru sira mos bele involve. 

 Alfredo esplika kona-ba prosesu iha arbitrazen katak advogadu husi TL no Australia sei defende ida-idak nia direitu, no terseiru parte ne’ebe mak konkorda ona husi defensor nasaun rua nian mak tesi lia. 

“Orang ketiga (terseira parte) mak sei tesi lia. Bainhira Timor-Leste ho Australia aseita ho orang ketiga (terseira parte) ne’e, se arte rua la aseita terseira parte, ita buka meus seluk,” nia dehan. 

Entertantu, kompania mina-rai ida husi Australia Oilex Lda, hakerek ona karta ba Autoridade nasional Petroliu hodi hakotu nia produsaun fahe kontratu (PSC) iha tasi Timor. 

 Tuir publikasaun media Australia ne’ebe Jornal INDEPENDENTE asesu horseik, hateten Oilex ho ninia parseiru sira preokupa kona ba rempo PSC, relasiona ho dezenvolvimentu iha area konjunta ba dezenvolvimentu petroliu (JPDA), ne’ebe sai husi sira nia influensia. 

Buat sira ne’e inklui existensia direitu unilateral atu haktou CMATS ne’ebe favorese Timor-Leste no Australia, no prosesu formal arbitrazen internasional ne’ebe Timor-Leste halo hodi hasoru Australia. Kompania sira seluk iha JPDA 06-103 mak hanesan kompania Pan Pacific Petrolium, Global Energy, Bharat PetroResources, no Japan Energy. 

Ministru Alfredo dehan, kazu CMATS ne’e seriu ba Governu TL hodi defende tanba buat ne’ebe povu tomak nia direitu. 

Nia hatutan, nasaun boot sira komesa atu halo monopoli ba nasaun kiik sira, inklui TL. Alfredo fo ezemplo, hanesan kazu CMATS katak tuir lolos la presiza Australia kria manobra Politika, tanba minarai ne’e iha lina Timor-Leste. 

Entertantu, foin lalais ne’e, Primeiru Ministru Xanana Gusmao informa katak, nia parte la sala ba kazu ne’e, maibe Australia mak hakarak hili dalan arbitrazen liu husi eis Primeira Ministra Julian Gillard, Timor Leste hakarak nafatin rosesu negosiasaun. 

 Maske nune’e Xefe Governu alerta katak, laiha tempu ona atu halo prosesu negosiasaun, maibe tempu para Australia ho Timor Leste hakilar malu iha Tribunal arbitrazen. 

Xanana dehan, Primeiru Ministru foun Kevin Rudd foin hakfodak kona ba prosesu arbitrazen, taba la husu tuir ba Julian Gillard kona-ba kazu ne’e. 

 Kevin Rudd sai Primeiru Ministru Australia hodi troka Julian Gillard hafoin nia manan votasaun iha eleisaun partidu Trabalista nian foin dadauk ne’e. 
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.